NOVO 10:42 - Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske postigli su na pregovorima u Minsku u četvrtak opći dogovor o prekidu vatre i opći dogovor o političkom rješenju krize u Ukrajini, rekao je po završetku razgovora francuski predsjednik Francois Hollande, prenose agencije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su čelnici usuglasili sporazum o zaustavljanju sukoba u istočnoj Ukrajini. Govoreći novinarima nakon gotovo 16 sati pregovora, Putin je rekao da su se četvoro čelnika "uspjeli usuglasiti oko glavnih pitanja", te dodao da će prekid vatre stupiti na snagu 15. veljače.
Kako je priopćio Kremlj, četvero čelnika potvrdilo je svoje poštivanje ukrajinskog teritorijalnog suvereniteta i integriteta.
Predsjednici Putin, Hollande i Petro Porošenko te njemačka kancelarka Angela Merkel, pregovore o rješavanju krize u Ukrajini počeli su u srijedu poslijepodne u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.
------------------------------
09:50 Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske vratili su se u četvrtak ujutro nakon kraće pauze za pregovarački stol u Minsku kako bi pokušali postići dogovor o rješavanju ukrajinske krize, prenose agencije.
Pregovori su ranije u četvrtak prekinuti, a ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je novinarima da "nema dobrih vijesti", premda nade u uspjeh pregovora još nisu izgubljene. Porošenko je također rekao da su neki uvjeti koje je postavila ruska strana "neprihvatljivi".
Prema izvješću ruskih medija, čelnici proruskih separatista odbili su potpisati sporazum o prekidu vatre koji im je ponuđen.
Diplomatski izvori ranije su rekli da se pregovarači nakon razgovora koji su trajali cijelu noć možda nalaze nadomak postizanja dogovora.
Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu "nadaju se" da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor.
"Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum", rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio "na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna", prenosi AFP.
Predsjednici Porošenko, Vladimir Putin i Francoise Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel nastavili su u petak ujutro maratonske pregovore započete 13 sati ranije u Minsku.
Trostrana kontaktna skupina za Ukrajinu okuplja predstavnike Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Rusije i Ukrajine. Na sastanak skupine u Minsku pozvani su i predstavnici proruskih separatista.
Većinom mrtvo slovo na papiru, "protokol" prekida vatre na istoku Ukrajine potpisan 5. rujna u Minsku, proširen memorandumom od 19. rujna, dosad je jedini sporazum koji su potpisale sve strane u pokušaju rješavanja sukoba u kojem je poginulo više od 5300 osoba u deset mjeseci.
------------------------------
08:08 Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske nakon cjelonoćnih pregovora možda se nalaze nadomak postizanja dogovora o rješavanju ukrajinskog sukoba, rekli su u četvrtak ujutro diplomatski izvori, prenose agencije.
Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu "nadaju se" da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor.
"Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum", rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio "na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna", prenosi AFP.
Predsjednici Vladimir Putin, Petro Porošenko, Francoise Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel nastavili su u petak ujutro maratonske pregovore započete 13 sati ranije u Minsku.
Trostrana kontaktna skupina za Ukrajinu okuplja predstavnike Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Rusije i Ukrajine. Na sastanak skupine u Minsku pozvani su i predstavnici proruskih separatista.
Većinom mrtvo slovo na papiru, "protokol" prekida vatre na istoku Ukrajine potpisan 5. rujna u Minsku, proširen memorandumom od 19. rujna, dosad je jedini sporazum koji su potpisale sve strane u pokušaju rješavanja sukoba u kojem je poginulo više od 5300 osoba u deset mjeseci.
------------------------------
MINSK - Četverostrani razgovori o miru u Ukrajini ušli su u četvrtak rano ujutro u deveti sat i zasad nema naznaka mogućeg sporazuma, prenose svjetske agencije.
Ukrajinski, ruski i francuski predsjednik Petro Porošenko, Vladimir Putin i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel održali su nekoliko rundi razgovora iza zatvorenih vrata, najprije sami, potom s ministrima vanjskih poslova i savjetnicima, da bi potom ponovno razgovarali u četiri oka.
Čelnici namjeravaju potpisati zajedničku izjavu kojom se podupire teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine, rekao je izvor iz ukrajinskog izaslanstva, prenosi Reuters.
Po istom izvoru, kontaktna skupina (Rusija, Ukrajina, OESS) pripremit će odvojeni dokument kojim se potpisnici obvezuju na poštivanje plana o prekidu vatre, dogovorenog u rujnu u Minsku.
Razgovori bi mogli potrajati još najmanje pet do šest sati, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika .
"Imamo još pet, šest sati posla. Najmanje toliko. Nećemo otići bez sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre. Traje borba živaca", napisao je savjetnik Valerij Čali na Facebooku.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je je da "razgovori nisu laki i da se nastavljaju", dodajući da će njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier odgoditi planirani put u Brazil.
Za razliku od Nijemaca, ruski ministar vanjskih poslova sergej Lavrov ranije je rekao da "razgovori teku više nego super".
Porošenko je uoči razgovora izjavio da su razgovori u Minsku posljednja šansa za okončanje sukoba u kojem je dosad poginulo više od 5400 ljudi.
"Ili će doći do deeskalacije, primirja i povlačenja teškog naoružanja, ili će situacija izmaći kontroli", rekao je Porošenko, prenosi dpa.
Glasnogovornik kancelarke Merkel, Steffen Seibert istaknuo je da sastanak predstavlja "tračak nade, ništa više od toga".
Nade u uspjeh sastanka porasle su kada su u Minsk doputovali čelnici separatista, Aleksander Zaharčenko i Igor Plotnicki. Oni će potpisati sporazum ako razgovori budu uspješni, rekao je za dpa Andrej Purgin iz samoproglašene Narodne republike Doneck.
Paralelno sa summitom, u Minsku se sastala kontakna skupina koja s izaslanicima separatista pokušava dogovoriti pojedinosti mirovnog plana.
Denis Pušlin iz Narodne Republike Doneck rekao je da je prerano govoriti o uspjehu. "Situacija se razvija pozitivno, ali samo će vrijeme pokazati hoće li biti konačnog rezultata", kazao je.
Ukrajinska vlada objavila je u srijedu da je njezinih 19 vojnika ubijeno u napadu separatista kod grada Debalceva, što je jedan od najvećih gubitaka u devet mjeseci rata.
Pobunjenici koji su u siječnju prekinuli petomjesečno primirje pokušavaju okružiti vladine snage u tom gradu, strateški važnom jer bi im omogućio povezivanje glavnih uporišta.
Washington je istovremeno počeo otvoreno govoriti o naoružavanju i obuci ukrajinskih vojnika za obranu od "ruske agresije".
Zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges izjavio je da će američka vojska početi uvježbavati ukrajinske vojnike. Obuka će početi u ožujku i jedna bojna američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinske bojne, rekao je Hodges tijekom posjeta bazi NATO-a u Szczecinu na sjeverozapadu Poljske.
Po njegovim riječima, ruski vojnici izravno su intervenirali u borbama oko Debalceva i ako ofenziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.
"Prema količini streljiva i vrsti opreme vrlo je očito da se radi o izravnoj ruskoj intervenciji u području Debalceva", istaknuo je Hodges.
Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih bojni.
Legarde: Ukrajini paket pomoći vrijedan 40 milijarda dolara
Ukrajina bi tijekom sljedeće četiri godine trebala primiti paket pomoći u iznosu od 40 milijardi dolara, a polovicu tog novca osigurat će Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavila je u četvrtak predsjednica MMF-a Christine Lagarde.
Nakon godinu dana političkog kaosa i rata, Ukrajina je na rubu bankrota i sada se nada sporazumu s MMF-om koji bi otvorio put većem financijskom paketu. Stručnjaci MMF-a dogovorili su s Kijevom novi gospodarski program s oko 17,5 milijardi dolara koje će osigurati ta financijska institucija, dok će ostatak novca osigurati međunarodna zajednica, kazala je Lagarde.
"Sveukupno, financijski paket će iz raznih izvora dosegnuti broj od oko 40 milijardi dolara, a novac će pristizati naredne četiri godine", kazala je šefica MMF-a. Prema njezinim riječima, Ukrajina je prihvatila provesti reforme koje, između ostalog, u ranijoj fazi uključuju povećanje taksi na energente, restrukturiranje banaka, način upravljanja državnim poduzećima i borbu protiv korupcije.
"Glavni rizik, naravno, ovisi o geopolitičkom razvoju događaja koji bi mogao utjecati na tržište i povjerenje ulagača", istaknula je Lagarde.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je potvrdio da program MMF-a predviđa "vrlo teške" reforme na području borbe protiv korupcije, restrukturiranje energetskog sektora, smanjenje državne potrošnje i državne birokracije. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....