Brojnim proizvodima cijene strelovito rastu i na američkom su tržištu u rujnu bile najviše u proteklih 30 godina s godišnjim rastom od 5,4 posto, a inflacija raste diljem svijeta. A ako se pita financijske stručnjake koje je anketirao Marketwatch, razlog je jasan.
Pandemija Covida-19 i odgovor politike na nju te epidemiološka ograničenja i vladini poticaji, pokrenuli su veliki prelazak s potrošnje usluga na potrošnju robe. Kupovina trajne robe u SAD-u je u ožujku bila 26 posto iznad uobičajene razine. Pojednostavljeno rečeno, građani su lani zbog pandemije trošili manje, da bi ove godine - postepenim jenjavanjem pandemija - potrošnja eksplodirala.
'Dovoljno je reći da suvremeni proizvodni sektor koji koristi uobičajene 'just-in-time' lance opskrbe i ima zanemarive rezerve, ne može zadovoljiti takav skok potražnje. Budući da se rastuća potražnja suočila s relativno fiksnom ponudom, cijena trajne robe naglo je skočila na sadašnjih 11 posto iznad trenda prije pandemije', rekao je Dhaval Joshi, glavni strateg tvrtke BCA Research Counterpoint.
Ta činjenica sugerira jasnu vezu između epidemioloških ograničenja, famoznih "lockdowna" koje su zemlje diljem svijeta uvodila kako bi zaustavile ili usporile širenje zaraze. A potvrda takve teze može se naći u podacima o inflaciji u Švedskoj. To je država koja je od početka pandemije imala drukčiji, znatno liberalniji pristup od ostatka svijeta. A sada je inflacija u Švedskoj oko tri postotna boda manja nego u SAD-u.
Opet, objašnjenje je logično. Kako su epidemiološke mjere u Švedskoj bile bitno opuštenije, pa niti nije bilo "lockdowna", u zemlji je zabilježen bitno manji pad potrošnje, pa je stoga i posljedični rast potrošnje također bio manji. A sukladno tome i poremećaj odnosa ponude i potražnje bio je umjereniji, pa je onda i rast cijena bio manji.
Ono što sugerira švedsko iskustvo je da će se cijene na kraju stabilizirati. 'Rastuća potražnja za trajnim proizvodima se smiruje. Od ožujka je već smanjena za 15 posto, ali potreban je daljnji pad od 7 posto kako bi se postigao trend prije pandemije, što u potpunosti očekujemo. Uostalom, ne možete posjedovati baš tako velik broj pametnih telefona i rabljenih automobila', rekao je Joshi.
Što se tiče cijene usluga, tu je situacija ipak nešto drukčija, jer nije bilo smisla da tvrtke za usluge snižavaju cijene jer njihovi korisnici ionako nisu mogli dobiti te usluge.
'U međuvremenu, statističari su nastavili bilježiti naizgled netaknute cijene restorana ili odlazaka u kazalište, iako je većina restorana i zabavnih sadržaja bila zatvorena', rekao je. Smatra da su trenutno prisutne dvije sile koje utječu na cijene usluga: plaće rastu kao rezultat povećanja cijena robe, ali deflatorna snaga vrlo raširenog hibridnog rada kod kući i u uredu, otežat će da potrošnja usluga dosegne predpandemijske trendove. Ipak, s vremenom se i tu očekuje stabilizacija.