ZEMLJA TONE U KAOS

U sjeni ukrajinske krize tinja sukob koji bi mogao postati novi debakl zapadnih snaga

Pred njemačkom vladom stoji teška odluka: hoće li ustrajati na misiji ili će Mali prepustiti islamističkim snagama
 Seyllou/AFP

Oči svijeta su uprte u Ukrajinu, no u zapadnoj Africi tinja sukob koji bi nakon Afganistana mogao postati novi debakl zapadnih snaga. Mali tone sve više u kaos, a Francuska je najavila povlačenje vojnika iz Malija, piše Deutsche Welle.

Nepunih šest mjeseci nakon debakla u Afganistanu, povlačenja zapadnih saveznika i prepuštanja zemlje talibanima, nešto slično se događa i u zapadnoafričkoj državi Mali. Raširena nesnošljivost prema francuskim postrojbama, vlada koja je na vlast došla pučem i sve veći broj ruskih plaćenika, misiju njemačke vojske u Maliju čine svakim danom sve težom.

Francuska je najavila povlačenje protuterorističke misije iz Malija u kojoj sudjeluje 14 europskih zemalja i Kanada. Riječ je o misijama Barkhane i Takuba u kojima ne sudjeluje Njemačka.

Francuzi izigrali povjerenje

Pred njemačkom vladom stoji teška odluka: hoće li ustrajati na misiji u ovoj zapadnoafričkoj zemlji ili će Mali prepustiti islamističkim snagama što bi zasigurno izazvalo novi val izbjeglica prema Europi. Oporbeni političari poput Henninga Ottea iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) traže podršku vojnicima Bundeswehra koji u Maliju djeluju u sklopu UN-ove misije Minusma. Otte, koji obnaša funkciju potpredsjednika parlamentarnog odbora za obranu, smatra da bi Njemačka svojim vojnicima u Maliju trebala poslati i vojne helikoptere tipa Tiger.

Sjever Malija od 2012. drže islamističke postrojbe, a odmah nakon izbijanja pobune Francuska je kao bivša kolonijalna sila uskočila u pomoć središnjoj vlasti. No Francuzi su uskoro izigrali povjerenje ponašajući se kao da Mali nema izabrano vodstvo te su na vlastitu ruku, a da ništa nisu pitali službene vlasti, u borbi protiv islamista angažirali danske specijalce. Nakon toga je uslijedilo izbacivanje danskog i francuskog veleposlanika.

Na vlasti vojna hunta

Zemlja trenutno nema legitimno izabranu vlast, na čelu vlade se nalazi pukovnik Assimi Goita koji je na vlast došao u prošlogodišnjem puču. On bi, međutim, imao dobre izglede da bude izabran na prijevremenim izborima na kojima inzistira međunarodna zajednica, između ostalog i Njemačka. Goita je taj koji je ruske plaćenike doveo u zemlju, ali njemu građani zahvaljuju i uspjehe u borbi protiv islamista.

Goita nije iznimka u zapadnoj Africi. U posljednjih 18 mjeseci je do puča ili pokušaja puča dolazilo vrlo često u ovom dijelu afričkoga kontinenta: dva puta Mali, Čad, Gvineja, Gvineja Bisao, Burkina Faso, u svim ovim zemljama je na vlasti vojna vlada. S druge strane siromaštvo, trajna suša i korupcija idu na ruku islamistima, bilo da se radi o ograncima tzv. Islamske države ili Al Kaide koja je još uvijek aktivna u ovom dijelu svijeta.

Njemačka mora ustrajati

Međunarodna zajednica se, kako smatra Mathieu Pellerin iz instituta International Crisis Group (ICG) nalazi u procjepu interesa. S jedne strane želi inzistirati na demokratski izabranoj vlasti i slobodnim izborima. No s druge strane ne želi stavljati na kocku sigurnosnu situaciju s obzirom na to da vojne vlasti provode relativno uspješnu borbu protiv islamista. Osim toga sankcije EU-a i zapadnoafričkog saveza država Ecowas pogađaju prije svega narod koji je ionako nezadovoljan učinkom stranaca pogotovo Francuza.

Ulf Laessing, voditelj zaklade Konrad Adenauer za Sahel zonu smatra da Njemačka i dalje mora ustrajati na vlastitoj strategiji u Maliju i ne se previše oslanjati na Francusku. Na prvim prosvjedima nezadovoljnih građana su se već pojavili transparenti s natpisima: „Smrt Francuskoj i njezinim saveznicima“, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. veljača 2022 21:40