U Muenchenu počinje suđenje Nacionalsocijalističkom podzemlju: Odgovorni za 10 ubojstava i više pljački banaka

MUENCHEN - Na Višem zemaljskom sudu u Muenchenu u ponedjeljak bi trebalo početi suđenje pripadnicima i pomagačima Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), neonacističke terorističke skupine koju se tereti za deset ubojstava, podmetanje dviju eksplozija i više pljački banaka.

Na optuženičkoj klupi su članica NSU-a Beate Zschäpe, bivši dužnosnik desno-radikalne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) Ralf Wohlleben, te još trojica neonacista Carsten S., Andre E. i Holger G. Za suđenje vlada veliko zanimanje njemačke, ali i europske javnosti, a njemački mediji ga smatraju najvećim takvim procesom nakon suđenja pripadnicima ultraljevičarske Baader-Meinhof organizacije, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Zschäpe je jedina preživjela članica neonacističke terorističke ćelije, budući da su Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt počinili samoubojstvo u studenom 2011. godine kako bi izbjegli policijsko uhićenje. Policija je pronašla njihova tijela u izgorjelom kamperu u istočnonjemačkom gradu Zwickau, u kojem je također pronađeno oružje policajke Michele Kiesewetter, koja je ubijena 2007. godine.

Nakon toga istražitelji su otkrili da su Mundlos i Böhnhardt u razdoblju od 2000. do 2007. osim policajke ubili devetoro useljenika, uglavnom turskog podrijetla, te da je u tome sudjelovala i Beate Zschäpe, koja je nakon njihove smrti zapalila kuću u Zwickauu u kojoj su živjeli, kako bi uništila dokaze njihovih zločina.

Zschäpe se otada nalazi u istražnom zatvoru, a dosad je odbila progovoriti o optužbama zbog kojih bi mogla doživotno završiti u zatvoru. Istraga je, međutim, otkrila da je s djelovanjem terorističke ćelije bio upoznat dosta širok krug osoba s desno-radikalne scene, te da su velike propuste učinile njemačke službe sigurnosti, koje su godinama znale za opasnu trojku ali nisu ništa poduzele da spriječe njihove ubilačke pohode.

Zbog skandaloznih propusta šef Službe za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm morao je podnijeti ostavku, a njemačke vlasti ponovno su počele razmatrati mogućnost zabrane NPD-a, jer tu stranku smatraju opasnom po njemačku demokraciju. No, zasad oko te ideje nema jedinstvenog stajališta, budući da je prvi pokušaj zabrane NPD-a propao 2003. godine jer su najveći dio dokaznog materijala pribavili visokorangirani članovi stranke koji su, međutim, bili i doušnici Ureda za zaštitu ustavnog poretka.