SVE JAČI NAPADI

U Moskvi zavladala nervoza, svi bruje o novom projektilu, analitičar: ‘Sprema se nešto veliko‘

U samo dva tjedna Ukrajinci su uspjeli uništiti više vrlo skupih oružnih sustava ruskih snaga. Kako?

Napad na Pskov

 Profimedia/

Otkako je Rusija početkom prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, mnogi ukrajinski gradovi i mjesta bili su metom napada iz zraka, izvršenih udarima dronova kamikaza i/ili krstarećim, a ponekad i balističkim projektilima.

U noći s utorka na srijedu, masovni napad iz zraka ovaj put su iskusili i Rusi. Prema tamošnjim vlastima, čak je šest ruskih oblasti bilo na meti udara dronova. Jedan je navodno srušen iznad Moskve, najmanje dva su zabilježena u Kaluškoj oblasti (od kojih je jedan pogodio spremište nafte, navodno prazno), a između tri i pet bespilotnih letjelica napalo je Brjansku oblast - Rusi kažu da je napadnut tamošnji TV toranj. Nadalje, regionalne vlasti tvrde da su dva drona oborena i u Orelskoj oblasti, a druga dva srušena su u Rjazanjskoj oblasti.

Sve njih zasjenio je golemi udar na aerodrom u gradu Pskovu (ujedno i središtu istoimene oblasti). Prema prvim informacijama tu je zračnu luku napalo između 10 i 20 dronova za koje se čini da su pogodili svoju metu. Društvenim mrežama već kruže snimke eksplozija na aerodromu, a da je riječ o udaru velikog razmjera potvrdila je i ruska državna agencija TASS koja je izvijestila da su oštećena četiri teška transportna aviona Iljušin Il-76, od kojih su barem dva gorjela. Nexta javlja, pozivajući se na izvore iz Rusije, da su dva Il-76 uništena, četiri oštećena, a oštećen je i bombarder Tupoljev Tu-22M.

Razoran napad

Koliko je zapravo napad bio razoran i kakvi su pravi razmjeri štete zasad nije poznato, a ne treba očekivati da će ruske vlasti priznati da su bilo koji avioni uništeni. Jasniju sliku možda bi mogle dati satelitske snimke aerodroma snimljene prije i poslije napada, ali ni njih neće biti barem nekoliko dana, ako se uopće i pojave u javnosti.

Ono što dodatno izdvaja napad u Pskovu je sama lokacija udara. Radi se o gradu koji je od granice Ukrajine i Rusije udaljen čak 660 km, ali se zato nalazi tek 30-tak kilometara od Estonije, države koja je članica EU i NATO pakta.

Ukrajina, očekivano, nije preuzela odgovornost za ove napade, ali teško je povjerovati da bi ga mogao izvesti neki drugi akter. I dok ovo nipošto nije prvi udar dronovima na ruski teritorij od početka invazije, svakako se čini kao najveći dosad, budući da su gađane mete u čak šest ruskih oblasti. Osim toga, iznimno je razjario Ruse koji su odgovorili samo nekoliko sati kasnije osvetničkim napadom na Kijev. Ukrajina tvrdi da je na njihov glavni grad lansirano 28 projektila i 16 dronova. Iako kažu da je protuzračna obrana od tog baraža propustila tek jedan dron, što nije moguće pouzdano utvrditi, u napadu su ipak ubijene najmanje dvije osobe, a još dvije su ranjene.

U svakom slučaju, došlo je do nove eskalacije zračnog rata, koji zapravo kuha već tjednima. Ruske snage gotovo svakodnevno su gađale ciljeve u Ukrajini krstarećim projektilima i kamikaza dronovima, ali ovaj put im ni Kijev nije ostao dužan. Iako u manjim brojevima, dronovi kamikaze, a potencijalno i novi projektili usmjereni su na ruske položaje u okupiranom dijelovima Ukrajine, uključujući i Krim, a nisu izostali ni napadi na teritorij Ruske Federacije.

Tu treba istaknuti da je nemali broj tih napada bio vrlo efikasan te je uništena vrlo skupa, a u nekoliko slučajeva i vrlo rijetka ruska vojna tehnika. Krenimo redom - prije dva tjedna u raketnom napadu uništena su dva lansera ruskog PZO sustava S-300VK, a oštećena su i dva prateća radara.

Tjedan dana kasnije u prilično spektakularnoj eksploziji na zapadnom dijelu Krima razletjele su se komponentne najmodernijeg ruskog sustava protuzračne obrane S-400.

Osim što je riječ o iznimno vrijednom i vrlo potentnom oružju čiji gubitak si čak ni Rusija ne može samo tako dopustiti, zanimljivi su navodi o tome kako je uništen. Naime, Ukrajinci sada tvrde da je uništen projektilom R-360 Neptun. Riječ je o inače protubrodskoj raketi, kojom je lani potopljena ruska krstarica Moskva, a ukrajinski obrambeni dužnosnici sada tvrde da imaju i varijantu za djelovanje na zemaljske ciljeve.

Projektilom na Moskvu?

Ako je to doista istina, to znači da ukrajinske snage sada raspolažu projektilom dometa od 400 kilometara s bojnom glavom od 350 kilograma, što u svojem arsenalu dosad nisu imali (donirani britansko-francuski Storm Shadow i Scalp projektili imaju domet od 250 km). Ove navode, koje nije moguće neovisno potvrditi, neimenovani ukrajinski dužnosnik za portal The War Zone dodatno je začinio ozbiljnom prijetnjom za Ruse. Prema njemu, ako se projektilu smanji teret bojne glave, a poveća količina goriva, domet mu može biti toliki i da se s područja Ukrajine dosegne 470 km udaljena Moskva. A s obzirom da se radi o domaćem oružju (doduše dostupnom u vrlo malim količinama), nema zapreka za djelovanje na ruskom teritoriju, kao što je to slučaj s oružjem koji donira Zapad.

Ukrajina također koristi sve više dronova kamikaza pa više nije neuobičajeno da ih i prema samoj Rusiji bude lansirano nekoliko desetaka. Tako je 19. kolovoza dron u ruskoj zračnoj bazi Soltsi-2 u oblasti Novgorod uništio ruski supersonični bombarder Tu-22M, što je dokumentirano i prilično dramatičnom fotografijom. Onda je proteklog vikenda s oko 16 letjelica australskog tipa Spypaq navodno napadnut civilno vojni aerodrom kod Kurska. Kako je pisao vojni analitičar Igor Tabak, tom su prilikom letjelice sačinjene uglavnom od gume i papira navodno oštetile četiri ruska borbena aviona Su-30 i jedan MiG-29, kao i radar kompleksa S-300, te dva protuzračna sustava Pantsir. Ako je to istina, radi se o jednom od najuspješnijih ukrajinskih napada do sada, ali čvrstih dokaza i dalje nema.

Konačno, prije dva dana Ukrajinci su poručili kako su uništili i komponentu ruskog obalnog radarskog sustava Predel-E, vrijednog više stotina milijuna dolara. Meta je bila u Hersonskoj oblasti, a razorena je udarom iz višecijevnog raketnog bacača.

Uz sve ove napade tu je i niz manjih udara dronovima, nemali broj na teritoriju Ruske Federacije. Njima nije postignuta vidljivija šteta, ali su u najmanju ruku izazvali kratkotrajnu uzbunu, poremetili zračni promet i opteretili protuzračnu obranu. Za koju, budite sigurni, Rusi na početku rata nisu očekivali da će je koristiti iznad svojeg teritorija (ili barem ne dalje od Belgoroda).

I konačno, to nas vraća na početak ovog teksta i simultani napad dronovima kakav Rusija u 18 mjeseci od početka invazije još nije doživjela. Britanski vojni analitičar Sean Bell za Sky News je tu akciju stavio u širi kontekst ratnih zbivanja, od kojih je istaknuo recentni napredak ukrajinskih snaga na južnom dijelu bojišta u oblasti Zaporižje i ruski pritisak na branitelje kod Kupjanska.

- Čini se da sve ove operacije vode prema novoj fazi rata. Ukrajinci očito nastoje potisnuti Ruse i djelomično osakatiti njihove zračne snage, a pritom izvode i niz napada na njihovu logistiku i opskrbne linije. Sve ovo čini mi se kao priprema Ukrajinaca za novi veliki proboj, zaključio je Bell.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. svibanj 2024 05:30