Krajem travnja, najvjerojatnije u subotu 27. travnja, u Ujedinjenim narodima trebala bi se konačno prihvatiti Rezolucija o genocidu u Srebrenici, i to na prijedlog Njemačke. Nakon te vijesti, u Beogradu su zazvonila zvona na uzbunu, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svom je novom, podužem istupu na jednoj režimskoj televiziji rekao da su pred Srbijom ponovo teški dani. Uz to je najavio da će se nakon rezolucije "odmah, sutradan, izaći s inicijativom za ukidanjem Republike Srpske, na osnovu stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu postojati", a rekao je i da će se "tražiti i ratnu odštetu od Srbije".
Njegov bliski suradnik i bivši šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin obrušio se na Njemačku kao predlagatelja rezolucije upitavši se "zar nisu mogli naći neku drugu zemlju" da to predloži, izravno aludirajući na ulogu Njemačke u Drugom svjetskom ratu te genocidu. Iako ta rezolucija, naravno, Srbe ne proglašava "genocidnim narodom", Vučićeva političko-medijska mašinerija to želi tako prikazati, pitajući se zašto "to sada nekom nakon 29 godina treba", pogotovo "protiv naroda nad kojim je u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid".
Podsjetimo da Srbija priznaje "zločin", ali odbija prihvatiti da se radi o genocidu. Vučić za to ima dodatno objašnjenje. Naime, srpski predsjednik tvrdi da "kolektivni Zapad (sintagma preuzeta iz Putinove propagandne kuhinje) ne može u potpunosti podržati Palestince zbog podrške Izraelu", pa su, "eto našli muslimane (misleći tu na Bošnjake) koje mogu podržati". Srbija i Republika Srpska protive se toj rezoluciji zazivajući Rusiju da reagira i pokrene sve mehanizme koji su joj na raspolaganju da bi je pokušali ponovo osporili.
Podsjetimo da je 2015. Velika Britanija predložila rezoluciju, ali je Rusija blokirala njeno usvajanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Tada je deset zemalja glasalo za, četiri su bile suzdržane, među njima i Kina, a Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, uložila je veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. No ovog puta, navodi Slobodna Bosna, tražit će se od Generalne skupštine UN-a da se 11. srpnja odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kada su 1995. godine snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, osuđenog u Haagu za ratni zločin, u nekoliko dana pobile preko 8000 muškaraca na području Srebrenice. Spomen na taj zločin obilježavao bi se svake godine u svim državama. - Opet će se kola slomiti na Srbima - kaže Vučić, iako se u rezoluciji, ponovimo, srpski narod ne optužuje i ne osuđuje.
Istodobno, Vučić to povezuje s prijamom Kosova u Vijeće Europe, što bi se trebalo dogoditi sredinom svibnja (16.-17.), a šefica skupštine i donedavna premijerka Ana Brnabić najavila je da bi Srbija u znak prosvjeda "možda mogla napustiti tu instituciju". Aleksandar Vulin rekao je da su Rezolucija o Srebrenici i prijam Kosova u Vijeće Europe "finalizacija zavjere protiv Srbije i Republike Srpske", a beogradski mediji najavljuju "dogovor stranke Milorada Dodika s Aleksandrom Vučićem" oko zajedničke strategije. Aleksandar Vulin čak najavljuje i moguće hapšenje Milorada Dodika. Vučićevo plašenje Srba i njegova paranoja sve više rastu i opterećuju Srbiju, koja postaje talac njegove politike.