Pentagon je u petak najavio slanje novih precizno navođenih granata i višestrukih raketnih bacača Ukrajini, no sad se postavlja i pitanje hoće li doći dan kad će taj sustav početi usporavati?
Mnogi su invaziju na Ukrajinu u početku možda i doživljavali kao ruski blitzkrieg koji će se pretvoriti u debakl za Moskvu, no sukob je sad evoluirao u bitku kojoj se ne nazire kraj - riječ je o geopolitičkom natjecanju u izdržljivosti u kojemu se Vladimir Putin kocka ne bi li nadživio i pobijedio Zapad, piše The New York Times.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će stajati uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno, ali ni on ni bilo tko drugi ne može reći koliko će to zaista potrajati. U jednom trenutku će, priznaju dužnosnici, američke i europske zalihe oružja "presušiti" - podsjetimo, SAD su odobrile 54 milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu, ali nitko ne očekuje još 54 milijarde kad prvi spomenuti novčani iznos istekne.
Stoga Biden i njegov tim traže dugoročnu strategiju, svjesni bojazni od moguće eskalacije sukoba, jer izgledi za mirno rješenje sukoba nisu niti na vidiku, a svjetska javnost već počinje osjećati umor od svega.
Faktor umora
- Brine me taj faktor umora javnosti u velikom broju zemalja, prvenstveno zbog ekonomskih troškova i činjenice da, osim rata u Ukrajini, postoje i drugi hitni problemi. Stava sam da moramo biti odlučni i nastaviti podržavati Ukrajinu. Koliko će to točno trajati, ne znamo, ali znamo da će ishod za SAD biti puno gori ako ne nastavimo podržavati Ukrajinu - rekao je senator Chris Coons, demokrat iz Delawarea i blizak Bidenov saveznik, koji je ovih dana sudjelovao na sastanku NATO-a u Madridu.
Iako su se borbe u posljednje vrijeme uglavnom usredotočile na istočnu i južnu Ukrajinu, Bijela kuća strepi da bi rat lako mogao izmaći kontroli. Nedavni raketni napad na trgovački centar u središnjoj Ukrajini sugerirao je da Moskvi ponestaje preciznog oružja i da se sve više okreće manje sofisticiranom naoružanju koje bi moglo pogoditi neželjene ciljeve - potencijalno čak i preko granice, u zemljama koje su NATO saveznice poput Poljske ili Rumunjske.
Osim toga, američki dužnosnici strahuju i da bi Putin mogao pribjeći taktičkom nuklearnom oružju. Uz sve navedeno, Bidenova administracija zaključuje i kako ruski predsjednik nije odustao od pokušaja zauzimanja Kijeva.
- Mislimo da on i dalje ima iste političke ciljeve, a oni se svode na preuzimanje većeg dijela Ukrajine - izjavila je Avril Haines, direktorica američke nacionalne obavještajne zajednice. Njezine riječi u četvrtak je potvrdio i sam Putin, koji je na nedavnom primanju ruskih parlamentaraca rekao kako "još nisu započeli ništa ozbiljno".
- Čujemo da nas žele poraziti na bojnom polju. Neka pokušaju - izjavio je Putin što su, doduše, neki ruski komentatori, poput Andreja Kolesnikova u Kommersantu, protumačili kao moguće ‘trolanje‘ Zapada, a ne nužno ozbiljnu prijetnju.
Neizvjesna protuofenziva
Anonimni američki dužnosnici pozivaju Ukrajince da konsolidiraju svoje snage na fronti. Ali ukrajinski čelnici žele ići dalje i pokrenuti protuofenzivu kako bi ponovno preuzeli svoj teritorij - američki dužnosnici to podržavaju u teoriji, čak i ako sumnjaju u sposobnost Ukrajinaca da istjeraju Ruse. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošloga tjedna rekao je kako želi da se rat završi do kraja godine, ali u Washingtonu u to ozbiljno sumnjaju i pitaju se je li to uopće moguće vojno ostvariti.
Bidenova administracija ne želi vršiti pritisak na Zelenskog i tjerati ga da pregovara s Kremljom, ali dužnosnici i analitičari smatraju kako će biti teško održati istu razinu materijalne potpore Ukrajini dok s obje strane Atlantika raste umor od rata. Očekuje se da će vojna pomoć koju je usvojio američki Kongres trajati do drugog tromjesečja 2023. godine, no pitanje je koliko dugo trenutačne zalihe oružja i streljiva mogu trajati, a da se ne degradira vojna spremnost Sjedinjenih Država.
- Ima tu još puno prostora, ali očito je kako nam slijede kritičnih šest mjeseci. U tom razdoblju saznat ćemo jesu li jedna ili obje strane previše iscrpljene i hoće li tražiti izlaz - rekao je Ivo Daalder, predsjednik Chicago Council on Global Affairs i bivši veleposlanik SAD-a pri NATO-u.
Bidenova administracija u međuvremenu se sve više fokusira na pridobivanje država poput Brazila, Kine, Indije i drugih, koje su dosad odbijale sudjelovati u kampanji izolacije Moskve, koju predvode SAD i saveznici. Osim toga, diplomatskim naporima pokušat će se pokazati da će Ukrajina i Sjedinjene Države biti otvorene za sporazumno rješenje sukoba sve dok nema teritorijalnih ustupaka, naglašavajući da je Rusija ta koja odbija okončati rat, piše The New York Times.
Iako je situacija neizvjesna, američki dužnosnici uvjereni su kako će demokratska i neovisna Ukrajina ovo "preživjeti", ali u isto vrijeme strahuju da bi ekonomska budućnost Ukrajine, bez izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda, mogla biti ugrožena.
Američki dužnosnici također vjeruju da je invazija na Ukrajinu golem "strateški neuspjeh" za Rusiju. Iako je zemlja, smatraju, trenutačno toliko izolirana, i dalje postoji opravdana bojazan da će Putin imati vremena za pregrupiranje i pokretanje novih napada kojima će pokušati odcijepiti još jedan dio Ukrajine. Jedino utješno je što ruski predsjednik zasad "igra" oprezno i izbjegava izravan sukob sa supersilama i NATO savezom.
No, američki predsjednik Biden pod sve je većim pritiskom da bude još agresivniji u svome stavu.
- Sve što je administracija učinila u pogledu pružanja podrške bilo je fantastično, ali treba nam više toga i treba nam to brže. Biden ne bi trebao ograničiti svoje ambicije na zadržavanje Rusa na istoku. Moramo pomoći Ukrajincima da stvarno pokrenu ofenzivu - rekla je Evelyn Farkas, izvršna direktorica McCain instituta za međunarodno vodstvo i bivša dužnosnica administracije Baracka Obame.
Pretjeran oprez
Mnogi se pitaju i je li Biden previše oprezan u vezi s vrstama oružja koje šalje Ukrajini i kojom brzinom to radi. O odluci da se Kijevu isporuče raketni bacači HIMARS mnogo se raspravljalo zbog straha da bi to dovelo do još veće eskalacije sukoba. Ta zabrinutost dodatno se pojačala nakon što su Ukrajinci prije nekoliko dana izjavili kako su upotrijebili spomenuti sustav za napad na skladište oružja na ruskom teritoriju - jer ako se to zbilja dogodilo, jesu li time prekršena obećanja dana Washingtonu da će se HIMARS koristiti samo unutar ukrajinskih granica?
Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Rusima će trebati nekoliko godina da obnove opremu koja im je uništena u ratu u Ukrajini, a kontrola izvoza čipova i drugih tehnologija dodatno će usporiti, ako ne i omesti taj napor.
Senator Chris Coons kaže kako Zapad sad mora biti strpljiv baš poput Putina.
- Sve dok mi ostajemo na kursu, naši europski saveznici ostat će na kursu, ali ovo je još daleko od kraja - zaključio je.