Ekonomska kriza na Kubi pogoršala je uslijed pandemije koronavirusa, što je dovelo do situacije da stanovnici te komunističke države moraju i po dvanaest sati čekati u redu za osnovne živežne namirnice.
Kako navodi britanski Daily Mail, Kubanci su navikli na različite restrikcije tijekom 60-godišnje vladavine režima, jer često nisu imali pristup osnovnim stvarima poput pitke vode ili, pak, zahoda. No, pandemija je stvari značajno pogoršala.
- Provela sam gotovo cijelu noć ovdje kako bih nešto kupila. Nije lako. Veliki je problem kupiti nešto za jesti - kazala je Edelvis Miranda koju su novinari zatekli ispred supermarketa gdje je u redu provela čak jedanaest sati. Nije joj, kaže, žao jer je uspjela pronaći dvije litre ulja, dva paketa piletine, malo mljevenog mesa i deterdžent. No, sutra će opet morati stati u red.
Kuba bilježi rekordnu stopu inflacije od čak sedamdeset posto u 2021. godini. Ekonomija se 2020. počela blago oporavljati, no sada ponoovno srlja u kaos. Nestašica osnovnih namirnica uzrokovana je pandemijom i drastičnim smanjenjem uvoza u zemlji koja broji više od 11 milijuna stanovnika, a nova kriza je već sada najgora u posljednja tri desetljeća.
Kubanci su, podsjeća Daily Mail, naviknuti na čekanje u redovima zbog gotovo svih namirnica, od kruha do zubne paste. Uvoz je ključan, čak 80 posto potrepština dolazi na otok iz uvoza, a uvoz je prošle godine bio na najnižoj razini od 2009. godine. Nestašica pogađa sve, pa i najbogatije slojeve društva, koji nerijetko plaćaju druge da stoje u redovima ispred dućana kako bi im kupili namirnice.
Kubanci pred trgovine stižu sa bocama vode, kave, čak i klupicama, a nerijetko red mora održavati policija. Daily Mail prepričava zgodu gdje je pred jednim dućanom bilo 400 kupaca, no samo 250 ih je smjelo ući.
- Pogaženo nam je dostojanstvo - rekao je tada Rolando Lopez, 66-godišnjak koji tog dana nije uspio ući u dućan.
Deset godina mlađa kućanica Maria Rosabal rekla je kako je to naprosto kubanska stvarnost i tu nema pomoći.
Pomutnju stvara i činjenica da neki dućani prihvaćaju samo inozemnu valutu, no američki dolar nije više legalan način plaćanja i teško je doći do njega. Ipak, trgovine koje primaju strane valute u pravilu su mnogo bolje opremljene. Dodatni je problem i što ljudi nekad stoje satima ispred trgovine da bi, jednom kad uđu, ustanovili da uopće nema onog po što su došli.
U nekim dućanima tako nema čak ni mlijeka. Kada se ponovno takvi proizvodi pojave na policama, rasprodaju se u roku od nekoliko sati. Iako su nestašice takve vrste uobičajene na Kubi, list naglašava kako su se stvari značajno pogršale čak i prije pandemije, nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump pooštrio sankcije.
Situaciju je dodatno zakomplicirala monetarna reforma pokrenuta prošle godine koja je povećala plaće u zemlji gdje većina ljudi radi u javnom sektoru, ali je i dramatično povećala inflaciju. Pokušavajući stati na kraj ovoj teškoj krizi, kubanske vlasti provjeravaju svakog kupca kako bi svaki Kubanac dobio pristup osnovnim namirnicama. Ipak, kao što kaže Lopez, postoje pojedinci koji ovu situaciju koriste za vlastitu dobit.
Vlasti u Havani tvrde kako je najbolji put jačanje domaće proizvodnje, te su polako počeli otvarati ekonomiju privatnim poduzetnicima. No, to je proces koji će potrajati, te ne znači apsolutno ništa 77-godišnjem Lazaru Naranju koji je, nakon višesatnog čekanja u redu, kući otišao bez hrane.