Američki predsjednik Donald Trump prošlog četvrtka razmatrao je opcije napada na glavni iranski nuklearni pogon u Natanzu, od čega je u konačnici i odustao.

Njegovi savjetnici su ga upozorili da bi takva vojna akcija mogla izazvati širi sukob.

Sastanaka Trumpa i savjetnika je organiziran nakon što je Međunarodna agencija za atomsku energije objavila izvještaj u kojem se navodi da je iranska zaliha obogaćenog uranija 12 puta veća od one koja je dozvoljena nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, prenosi BBC.

U izvještaju se navodi da Iran ima 2.442,9 kilograma nisko obogaćenog uranija, u odnosu na 2.105,4 kilograma prijavljenih 25. kolovoza.

Nuklearni sporazum koji je Iran potpisao 2015. godine sa svjetskim silama omogućio mu je stvaranje zaliha od 202,8 kilograma nisko obogaćenog uranija.

Agencija je također objavila i da je Iran završio premještanje centrifuga za obogaćivanje uranija iz nadzemnog objekta u Natanzu u podzemni objekt, što je suprotno dogovoru iz Nuklearnog sporazuma.

The New York Times u ponedjeljak je objavio da se Trump raspitivao za opcije da napadne Natanz na sastanku u Ovalnom uredu prošlog četvrtka sa svojim glavnim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, uključujući i potpredsjednika Mikea Pencea, državnog tajnika Mikea Pompea, novog ministra obrane Christophera Millera i generala Marka Milleyja, načelnika glavnog stožera američke vojske.

Jedan od Trumpovih savjetnika kazao je da bi takav potez mogao dovesti do šireg sukoba.

- Tražio je opcije. Iznijeli su mu scenarije, a on je naposljetku odlučio ne ići dalje - kazao je savjetnik Reutersu.

Drugi savjetnik kazao je za Wall Street Journal da bi sukob s Iranom mogao završiti loše za sve koji bi u njega bili uključeni.

Glasnogovornik iranske vlade Ali Rabiei upozorio je u utorak da bi svaka akcija protiv iranske nacije mogla rezultirati nemilosrdnim odgovorom Irana, piše Reuters.

Američki dužnosnici kazali su da ne isključuju da Trump još uvijek traži načine da napadne glavni iranski nuklearni pogon.

Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država i drugi dužnosnici za nacionalnu sigurnost izrazili su zabrinutost da bi Trump do kraja mandata mogao pokrenuti takvu operaciju, bilo javno ili tajno.

Tenzije između Washingtona i Teherana pojačale su se nakon što su Sjedinjene Američke Države počele provoditi "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran u svrhu prisiljavanja te države na novi Nuklearni sporazum s obzirom da je Trump Ameriku povukao iz tog sporazuma 2018. uz tvrdnju da je sam sporazum loš te da bi se Iran mogao vratiti proizvodnji nuklearnog oružja vrlo brzo nakon njegova raskidanja.

Najstrožim ekonomskim sankcijama Amerika je iscijedila iransko gospodarstvo što je rezultiralo velikom inflacijom i nestašicom lijekova.

Promjena po pitanju nuklearne diplomacije ovih dvaju zemalja se nazire jer je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden obećao da će Iranu ponuditi "vjerodostojan povratak na put diplomacije", što je suprotno od Trumpove agresivne retorike protiv Irana.

No, eskalacija u odnosima s Iranom mogla bi otežati Bidenu spašavanje nuklearnog sporazuma, kojem se obvezao ponovno pridružiti ustvrdivši da je to polazišna točka za daljnje pregovore između Amerike i Irana.