Trumpova savjetnica upozorava: ‘Sve radite krivo, nastavite li, Ukrajini prijeti poraz‘

Velika objava Washingtona u siječnju da će Ukrajini poslati 31 tenk M1 Abrams, podignula je ulog u odnosima s Moskvom, ali bez postizanja opipljivih operativnih učinaka. Bit će potrebno najmanje godinu dana prije nego što tenkovi budu isporučeni. Pritom, jedan je američki dužnosnik za Washington Post rekao da ti tenkovi "vjerojatno nisu za blisku borbu". To će Moskvi dati vremena za prilagodbu i planiranje, degradirajući tako operativne prednosti tenkova za Ukrajinu. A za godinu dana, rat bi mogao završiti ili izgledati sasvim drugačije, navodi u svojoj analizi za Foreign Policy Nadia Schadlow, viša suradnica na konzervativnom američkom istraživačkom Institutu Hudson i bivša američka zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost zaduženog za strategiju u vrijeme administracije Donalda Trumpa.

Ova odluka, navodi autorica, ilustrira stalni problem inkrementalizma, principa koji naglašava mnoštvo aktera uključenih u proces donošenja politika te pretpostavlja da će kreatori svoje politike graditi na ranijim politikama, a koji karakterizira američki i savezničke napore u cilju pomoći Ukrajini uz ‘ad hoc‘ donesene odluke, jednokratne odluke i kašnjenje u provedbi tih odluka, čime se potkopavaju strateški učinci tih nastojanja.

Uspješna vojna kampanja vodi se cjelokupnom strategijom i onim što američka vojska naziva "analiza misije". Lideri kampanje definiraju željenu krajnju situaciju, analiziraju protivnika i druge operativne čimbenike te razvijaju plan koji specificira vojne snage, sustave naoružanja, materijale i logistiku potrebne za uspjeh kampanje. Prilagođavanja promjenama situacije u ratu se podrazumijevaju jer je rat nepredvidiv, no analiza misije nudi način da se dobije odgovor na pitanje što je potrebno za postizanje krajnjeg cilja.

Promisliti unaprijed kroz analizu misije

No, ono što Sjedinjene Države čine u Ukrajini odstupa od ove šablone. Od početka ruske invazije u veljači prošle godine, američki predsjednik Joe Biden koristio je svoje predsjedničke ovlasti koje predsjedniku dozvoljavaju u određenim okolnostima povlačenje postojećeg oružja, streljiva i druge opreme iz postojećih zaliha i opskrbiti njima druge nacije. To navodno omogućuje bržu isporuku vojne opreme i usluga iz Ministarstva obrane stranim državama u slučaju izvanrednih situacija, što je učinjeno 30 puta. Činjenica da je američka administracija koristila ovu ovlast toliko puta ukazuje na to da bi Sjedinjene Države mogle bolje unaprijed promisliti koja je oprema potrebna za postizanje ciljeva. Također ukazuje i na to da administracija nema jasan i artikuliran strateški cilj.

Inkrementalizam već dugo opterećuje politiku Washingtona prema Ukrajini. Nakon aneksije Krima od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina 2014. godine, administracija tadašnjeg predsjednika Baracka Obame odbila je opskrbiti Ukrajinu oružjem i umjesto toga odlučila osigurati nesmrtonosnu opremu i usluge, poput naočala za noćno promatranje i obuku. Trumpova administracija počela je sa slanjem oko 200 protutenkovskih ručnih sustava Javelin u Ukrajinu 2018. godine Iako je Trump zaprijetio obustavom ove pomoći, ona je ipak poslana nekoliko mjeseci kasnije.

Od lipnja 2021. Rusija je gomilala snage duž ukrajinske granice. Ipak, Bidenova administracija zaustavila je paket vojne pomoći Ukrajini koji je uključivao smrtonosno oružje, poput sustava kratkog dometa i protutenkovskog oružja, navodno zbog predstojećeg sastanka između Bidena i Putina. Tek nakon što je rat izbio Biden je odobrio isporuku oružja. Nakon što je slanje oružja ponovno krenulo, ta je pomoć pružana u ‘ad hoc‘ poduzimanim, postupnim koracima, a ne kao podrška planu temeljenom na analizi misije. U samo osam mjeseci, između kolovoza 2021. i travnja 2022., SAD su izvršile šest rundi povlačenja opreme iz zaliha Pentagona za Ukrajinu.

Povećali umjesto smanjili rizik od eskalacije

Dva mjeseca nakon početka invazije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastavio je sa zahtjevima za isporuku tenkova, raketne obrane i protubrodskog oružja. Otprilike osam mjeseci nakon početka invazije, do prošle jeseni, Zelenski je nastavio tražiti od Zapada više sustava protuzračne obrane.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz NATO-a su svoju pomoć nestabilnim tempom tijekom cijelog tog razdoblja s projektilima Javelin, sustavima protuzračne obrane Stinger, laserski navođenim raketnim sustavima i na kraju topničkim raketnim sustavima visoke pokretljivosti, koji su pristizali u različito vrijeme u jesen 2022.

Do kasne jeseni SAD su bile u procesu 25. predsjedničkog povlačenja paketa pomoći, koji je uključivao projektile zemlja-zrak Hawk te su dodali još Stingera. A ti su sustavi cijelo vrijeme stajali u američkim zalihama.

Iako neki govore o racionaliziranom pristupu Bidenove administracije ovoj krizi, tvrdeći da na taj način smanjuje rizik od ruske eskalacije rata, vjerojatnije je postignuto suprotno, navodi autorica. Rusija je od samog početka rata Ukrajinu napadala svim raspoloživim konvencionalnim snagama. Program podrške vođen dobrom analizom misije i planiranjem kampanje zaustavio bi ove ruske napade, čime bi Moskva dobila izbor između izgubljenog rata ili dogovora s Kijevom.

Strahovanja od nuklearne eskalacije također su bila pretjerana, uglavnom zato što je u Ukrajini bilo malo prikladnih ciljeva za uporabu takvog oružja, a cijena takve eskalacije premašivala je potencijalne koristi.

Golamazan, gotovo paraliziran sustav i sklerotična izvedba

Inkrementalizam je dodatno složen zbog nesposobnosti vlade SAD-a da brzo povlači poteze, što je problem koji je postojao mnogo prije nego što je Biden preuzeo dužnost, smatra autorica te navodi riječi bivšeg američkog ministra obrane Roberta Gatesa iz njegove knjige "Duty" (Dužnost). "Memoari ministra u ratu, tijekom rata u Iraku on je morao "(voditi) rat protiv Pentagona" kako bi brzo dobio vozila otporna na mine i vozila koja onemogućuju zasjedu za vojnike u Iraku... Veličina i struktura Odjela za obranu značili su glomaznost, ako ne i paralizu jer je mnogo različitih organizacija moralo biti uključeno čak i u najmanje odluke", napisao je Gates. "Ideja o brzini i agilnosti za podršku trenutačnim borbenim operacijama bila im je potpuno strana", dodao je.

Pentagon tek treba Gatesovo razmišljanje uzeti u obzir pri organizaciji sustava jer unatoč postojanju tijela zaduženih za hitnu akciju, američka vlada rijetko može djelovati brzo. A vrijeme i vremenski odmak moraju biti ključni faktori u planiranju rata i naoružavanju saveznika. Bidenova administracija mora se uključiti u hitno rješavanje problema da bi otkrila kako prevladati sklerotičnu provedbu akcija koja ugrožava američku potporu ukrajinskim ratnim naporima i Ukrajinaca košta života. To zahtijeva provođenje analize misije unaprijed i uklanjanje prepreka brzoj implementaciji, čak i ako to znači posezanje u ranije definirane zalihe oružja iz jedinica Nacionalne garde ili hitno povećanje proizvodnje.

Bez obzira na nečije stavove o Ukrajini, inkrementalizam povećava šanse za eskalaciju te, u isto vrijeme, čini strateški poraz vjerojatnijim, zaključuje Schadlow u svojoj analizi.