Bivši američki predsjednik Donald Trump mogao bi ponoviti svoj pokušaj da kupi Grenland od Danske ako bude ponovno izabran u Bijelu kuću na drugi mandat, smatra Alan Mendoza, stručnjak za međunarodne odnose, iako bi to, kako napominje, "učinio samo ako bi smatrao da ima šanse za uspjeh.".
U kolovozu 2019. godine tadašnji predsjednik Trump potvrdio je medijska izvješća da je zainteresiran za kupnju Grenlanda, danskog autonomnog teritorija s populacijom od oko 56.000 ljudi. Trump je rekao da bi takav potez bio "velik posao s nekretninama", a The Wall Street Journal izvijestio je da tada aktualni predsjednik želi pristup golemim prirodnim resursima Grenlanda i "naslijeđe slično primanju Aljaske u SAD kao države od strane predsjednika Dwighta Eisenhowera".
No, njegov je prijedlog tada odbacila danska premijerka Mette Frederiksen, koja ga je nazvala "apsurdnim", dodavši da Grenland nije na prodaju. "Tu razgovor o tome završava", rekla je.
Prošlog je tjedna Trump pobijedio u nizu republikanskih predizbora što ga je dovelo nadomak nove stranačke predsjedničke nominacije za izbore 2024., a njegova posljednja ozbiljna suparnica, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, odustala je od daljnje utrke.
A to je pokrenulo ponovna nagađanja o tome koju bi politiku Trump mogao voditi tijekom eventualnog drugog mandata, što dakako uključuje i pitanja vanjske politike.
‘SAD su to radile, ali ovo je malo vjerojatno‘
Mendoza, izvršni direktor londonskog think tanka The Henry Jackson Society, koji zagovara "načela i saveze koji društva drže slobodnima", rekao je za Newsweek kako ideja da SAD kupi Grenland "nije tako luda kao što zvuči".
"Prethodni pokušaj Donalda Trumpa da kupi Grenland nije bio tako radikalan kao što bi se isprva moglo pretpostaviti. SAD su kroz povijest uspješno sudjelovale u drugim kupnjama teritorija - uključujući i ona danska u 20. stoljeću - istraživale su mogućnost kupnje Grenlanda još 1867. te je jamac sigurnosti Grenlanda, za razliku od Danske. Osiguranje Grenlanda na ovaj način dalo bi SAD-u pristup ključnim resursima, kao i zaštitu od neprijateljskih upada bilo s Arktika ili na sam Arktik. S klimatskim promjenama koje bi potencijalno otvorile morski put preko Arktika u nadolazećim godinama, strateški položaj Grenlanda samo će postati sve važniji", navodi Mendoza.
SAD su provele značajne teritorijalne kupovine tijekom svoje povijesti, uključujući kupnju Louisiane 1803. od Francuske, stjecanje Floride od Španjolske 1819. i kupnju Aljaske od Rusije 1867. godine. No, Washington nije ulazio ni u kakve teritorijalne akvizicije od 1947. godine, kada su Marijansko otočje, Karolinsko otočje i Maršalovi otoci došli pod kontrolu SAD-a.
Ipak, Mendoza ističe da je prihvaćanje Trumpove ponude za kupnju Grenlanda malo vjerojatno, kao i stvarna odluka o tome za vrijeme drugog mandata Donalda Trumpa.
"Šanse za bilo kakvu uspješnu ponudu su male. Danska je bila ujedinjena protiv ideje o prodaji 2019., a sami Grenlanđani nisu oduševljeni zamjenom jednog suvereniteta drugim, umjesto proglašenja neovisnosti. Trump nije dao signale da će ponoviti svoju ponudu, ali možemo pretpostaviti da bi to učinio samo ako bi osjetio da ima šanse za uspjeh. Ako ne ponudi znatno napuhanu cijenu za Grenland - što bi naškodilo njegovom ugledu trgovca - ili ponude da otkupi lokalnu potporu golemim subvencijama, teško je vidjeti što bi se moglo promijeniti da bi se to dopustilo", zaključuje Mendoza.