Više od tri godine nakon najvećeg vala migranata i izbjeglica od Drugog svjetskog rata, napetosti između članica Europske unije vezano uz rješavanje problema ilegalnih migracija i dalje su vrlo visoke, piše Guardian.
Koji su razmjeri migracija?
Broj migranata u oštrom je padu nakon vrhunca 2015. i 2016. i dogovora EU s Turskom, postavljanja ograda na granicama i bilateralnog dogovora između Italije i Libije, no tisuće ljudi i dalje pokušavaju doći u Europu.
Prema podacima UNHCR-a, Španjolska je ove godine prihvatila 56.200 migranata koji su uglavnom došli morskim putem, Grčka 28.700, a Italija 22.500. Dolasci kopnom u Grčkoj su se povećali tri puta u odnosu na isto razdoblje lani te sada iznose oko 14.000 ljudi.
No razlozi koji su nagnali 1,8 migranata da se zapute prema Europi od 2014., nisu nestali. Većina analitičara smatra da je samo pitanje vremena kad će se priljev migranata opet povećati.
Zašto je to problem?
Svi se slažu da Europa treba hitno preurediti svoja pravila o tražiteljima azila i migrantima. U ovom trenutku najveći pritisak podnose Španjolska, Italija i Grčka zbog njihove pozicije na Sredozemnom moru i trenutno važećih pravila da se tražitelji azila moraju prijaviti u prvoj zemlji u koju dođu.
Međutim, nema dogovora o tome što točno treba napraviti: neke zemlje se zalažu za strožu kontrolu granica, druge za pravedniju raspodjelu pridošlica. Bilo koje rješenje trebalo bi zadovoljiti siromašnije južne zemlje koje su prve na udaru, sjeverne bogate zemlje koje su ujedno i pravi cilj migranata te zemalja u središnjoj Europi poput Mađarske i Poljske koje uopće ne žele primiti migrante.
Zašto je to šire političko pitanje?
Antimigrantski osjećaji koji su u porastu diljem Europe, naročito su vidljivi u Italiji čiji je krajnje desna vlada Mattea Salvinija obećala poslati 500.000 migranata kući. Slična desna populistička Slobodarska stranka sve je popularnija i u Austriji.
U Njemačkoj, koja je pod politikom otvorenih vrata kancelarke Angele Merkel 2015. primila milijun migranata, krajnje desna stranka AfD temi migracija i dalje drži ključnim političkim pitanjem. Nakon niza lošijih rezultata na izborima, Merkel je najavila da se više neće kandidirati. Istraživanja pokazuju da su imigracije i terorizam i dalje teme koje kod građana izazivaju najviše zabrinutosti.
Kako stoje stvari?
Broj poginulih u Sredozemnom moru na ruti prema Italiji značajno je opao od prošle godine, no broj utapanja u odnosu na broj dolazaka značajno se povećao na 2.054 samo ove godine, pokazuju podaci Međunarodne organizacije za migracije.
Nakon niza slučajeva u kojima je brodovima koji su spašavali migrante zabranjeno pristajanje u talijanske luke, brodovi raznih nevladinih udruga skoro su nestali iz Sredozemnog mora. U međuvremenu, europski su čelnici nastavili pregovarati o migrantskoj krizi no još uvijek nije postignut dogovor o kvotama za prihvat migranata jer središnje države odbijaju sve prijedloge.
Što će se sada dogoditi?
Merkel je kazala da budućnost Europske unije ovisi o pronalaženju odgovora na migrantsko pitanje, a iako se svi slažu da treba rasteretiti Grčku i Italiju, detalji neke buduće akcije u tom smjeru, i dalje nisu dogovoreni.
Napori postoje, no oni su i dalje na dobrovoljnoj bazi. Članice unije trebale bi prihvatiti migrante i pomoći tražiteljima azila u posebnim centrima, dok čitava unija radi na uspostavi platformi za pomoć migrantima u Alžiru, Egiptu, Libiji, Maroku, Nigeru i Tunisu.
No ni jedna od tih zemalja zapravo nije pristala pomoći, a neke su se i posve isključile iz tog procesa. U međuvremenu, mađarski vođa, Viktor Orbán poziva na jačanje granica i 'zaustavljanje invazije'.