Tri EU članice pune džepove Putinu: Prevoze nikad veće količine ruske nafte, sve je legalno!

Brodarske tvrtke s Malte, iz Grčke i sa Cipra su od početka rata u Ukrajini gotovo udvostručile prijevoz ruske nafte morima - izvješćuje i dokumentira engleski The Independent. List to stavlja u kontekst napora Zapada da sankcijama prisili Rusiju na popuštanje, pa pomalo zlurado tvrdi da Evropa (naime: Unija) "ismijava" sankcije za koje se zauzima Ujedinjena Kraljevina. Tako su u prostor stvoren odustajanjem Shella ili BP-a uskočile tvrtke u vlasništvu nekih od najbogatijih grčkih oligarha u pomorstvu.

"U veljači, kada su Putinove trupe napale Ukrajinu, tvrtke i brodovi povezani s te tri zemlje prebacili su 31 milijun barila ruske nafte. U svibnju je ta brojka skočila na 58 milijuna barila. Ukupno su brodovi povezani s Grčkom, Maltom i Ciprom od veljače prevezli 178 milijuna barila, vrijednih 17,3 milijarde dolara (13,9 milijardi funti) po trenutnim cijenama ruske nafte. Na početku rata brodovi povezani s tim zemljama prevozili su nešto više od trećine izvoza nafte iz ruskih luka. Do svibnja je ta brojka skočila na nešto više od polovice" - piše engleski list.

Sabotiranje sankcija

To sabotiranje sankcija nije nezakonito, jer Evropska unija - zahvaljujući nekim članicama - nije evropskim brodarima zabranila da prevoze naftu u treće zemlje, ponajviše Indiju i Kinu. Stoga The Independent zaključuje da Rusija zapravo zarađuje na evropskoj gluposti. Naime, cijene nafte u Evropi su skočile u očekivanju blokiranja njezina uvoza iz Rusije. Evropljani je ipak uvoze, ali je sada i ruska nafta građanima skuplja, a tako stečeni višak Rusija marljivo reinvestira u ratovanje protiv Ukrajine, i još se time hvali.

Bivši grčki ministar ekonomije Yánis Varoufákis dodaje da čak ni Grčka ne zarađuje na pojačanu prijevozu ruske nafte po povišenim cijenama, jer su - kaže - gotovo svi angažirani brodovi grčkih brodara registrirani u izvanevropskim zemljama i plove pod njihovim zastavama.

Privreda agresora

The Independent citira i Benjamina L Schmitta, znanstvenog suradnika na Harvardovu sveučilištu i višeg suradnika u Centru za analizu evropske politike, koji smatra kako nesposobnost Evrope da u potpunosti zabrani rusku naftu znači da će "Moskva i dalje osjećati nedovoljan pritisak da popusti u svojim tekućim zločinima protiv ukrajinskog suvereniteta".

Clay Lowery, potpredsjednik Instituta za međunarodne financije, tvrdi kako je ruska vlada na putu da ove godine primi dosad neviđen priljev gotovine od 250 milijardi dolara: "Taj masivan priljev tvrde valute znači da postoji velika likvidnost, a time i niske kamatne stope, koje ruske financije održavaju stabilnijima čak i kada se njezino gospodarstvo pogoršava", rekao je Lowery.

Implicirani zaključak je da sankcije ne smiju imati takvih rupa, jer se postiže kontraefekt: šteta se ne nanosi privredi agresora, nego privredi i građanima Unije. "Rat je vazda radi novca", tvrdio je Napoléon.