Tri države još uvijek koče dogovor o cjepivu, neslužbeno se doznaje: Rješenje je vrlo blizu!

Gotovo tjedan dana otkad su od lidera država članica dobili mandate da "u duhu solidarnosti" raspodijele dodatnih 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva, stalni predstavnici u Bruxellesu blizu su dogovora. O raspodjeli su jučer, prema tvrdnjama diplomatskih izvora, raspravljali gotovo cijeli dan. Čekali su i naputke iz glavnih gradova. Iako je postignut veliki napredak, do konačnog se dogovora nije došlo.

Kako su prenijeli diplomatski izvori, sve se kreće prema prihvaćanju prijedloga portugalskog predsjedništva Europskom unijom, prema kojem bi se tih 10 milijuna doza raspodijelilo u omjeru 30 prema 70. Tako bi 30 posto dobilo šest država koje su dosad raspolagale s najmanje cjepiva jer su ga naručile najmanje od Pfizera, a više od AstraZenece, koja nije ispunila ugovorne obveze. To bi ih čekalo i u sljedeća tri mjeseca.

Profitirala bi i Hrvatska

Preostalih 70 posto raspodijelilo bi se svima prema načelu pro rata. Među zemljama koje bi dobile veći dio tog "solidarnog cjepiva" je i Hrvatska, uz Bugarsku, Latviju, Slovačku, Estoniju i Češku. Kako je nemoguće nekome dati, a da se drugima ne oduzme, pregovori nisu laki. Svi su lideri pod pritiskom vlastite javnosti zbog presporog cijepljenja i zaostajanja za Ujedinjenim Kraljevstvom, gdje se mjere ublažavaju dok članice EU idu u lockdown.

Kako je javio portal Politico, Češka bi trebala dobiti malu količinu "solidarnog cjepiva", samo 140.000 doza, a ostalih 2,86 milijuna raspodijelilo bi se na pet drugih država. Česi su bili protiv takvog prijedloga, kao i Austrija i Slovenija, no ako danas prihvate prijedlog, sporazum bi se mogao postići.

Bez sporazuma, i ovih bi se 10 milijuna doza raspodijelilo prema načelu pro rata, dakle s obzirom na broj stanovnika i dosad naručene količine od Pfizera. To bi, pak, samo povećalo razliku između spomenutih šest država i ostale 21, koje su cijepile veći postotak stanovništva. Portugal je predložio i stvaranje posebnog paketa "solidarnog cjepiva" koji bi krajem lipnja primile države u kojima je cijepljeno manje od 45 posto stanovništva.

Adem Altan

Bugarska najlošija

Do sada je u EU cijepljeno prosječno 13,4 posto punoljetnog stanovništva barem jednom dozom, a 5,6 posto primilo je obje doze. Najveći postotak cijepljenih imaju Malta, gdje je jednu dozu primilo 25 posto, a dvije 10 posto populacije, te Mađarska, gdje je jednom dozom cijepljeno 23 posto, a dvjema 8 posto ljudi. Najmanje cijepljenih ima Bugarska, u kojoj je barem jednu dozu primilo 6 posto punoljetnih građana. U Hrvatskoj je prema posljednjim podacima barem jednu dozu dobilo 11,4 posto starijih od 18 godina, a samo 2,6 posto primilo je dvije doze cjepiva.

Za solidarnu se raspodjelu najviše zalagao austrijski kancelar Sebastian Kurz, no Austrija, sudeći prema raspoloženju drugih država članica te prema portugalskom prijedlogu, neće dobiti ništa više od dijela koji bi joj inače pripao prema pro rata načelu. Ta je zemlja dosad cijepila 16 posto punoljetnih građana jednom dozom te 5,8 posto dvjema dozama, što je malo iznad prosjeka EU.

Problem za Hrvatsku, Bugarsku, Slovačku i još neke države nije samo sadašnje stanje cijepljenosti nego i ono što se očekuje do kraja drugog tromjesečja - jer će i u tom kvartalu AstraZeneca isporučiti znatno manje od ugovorenih količina. Razliku koja bi se time povećala trebalo bi ublažiti "solidarno cjepivo".