Dan nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio da se Hrvatska ni na koji način neće uplitati u ukrajinsku krizu dođe li do njezine eskalacije i da ondje neće imati svoje vojnike - zanemarujući činjenicu da to ne dolazi u obzir jer Ukrajina nije članica NATO-a - stječe se dojam da se stanje malo smiruje jer počinju signali ekonomske zabrinutosti. Sve do prije koji dan svjetska su financijska tržišta bila mirna, a onda je uslijedio dvostruki udarac, američka emisijska banka treba zasjedati pa svi pričaju o rastu kamatnih stopa (Europska središnja banka i dalje je opreznija), a raste i zabrinutost zbog geopolitičkih tenzija na istoku Europe.
Zlato s obje strane
Dionice su ušle u područje korekcije, a cijena nafte se u srijedu ujutro popela na 89 dolara za barel. E, to su već ozbiljne stvari jer inflaciju, koju SAD i EU nastoje primiriti, najviše potiče rast cijena energenata. Nije problem samo Ukrajina, kriza trese i Zaljev gdje proiranski Hutiji iz Jemena gađaju sada primarno Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Islamska Republika Iran zaključila je kako je trenutak da se priključi postojećim tenzijama i tako, možda, ojača pregovaračke pozicije u Beču gdje se raspravlja o očuvanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
George Friedman, osnivač savjetničke tvrtke Geopolitical Futures, u tekstu pod naslovom "Ruski misterij" navodi: "Može se izvući zaključak da Rusija nema namjeru napasti Ukrajinu, kao što je više puta rekao zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. S obzirom na to da Rusija nije djelovala kada je mogla i vjerojatno trebala, čini mi se da je možda govorio istinu".
Sve se to slabo čuje u rovovima duž linije podjele na ukrajinsku i prorusku stranu. Snijeg je pao, hladno je tijekom ophodnje, ali je toplo u bunkerima ugrađenima u rovove. Oleh Surhov za AP priča kako su prošla tri dana bez pucnjave, a onda je, ni s čim izazvan, počeo napad bacačima granata i osobnim naoružanjem. "Trajalo je 15 minuta i onda je zavladao mir. Zašto? Nitko ne zna. Tako je to ovdje", priča novinarima. Oleh je pobjegao s Krima 2014. godine nakon što ga je Rusija ilegalno - iako tvrde da su proveli referendum - pripojila. Evakuirao je cijelu obitelj i oni sada žive u zapadnoj Ukrajini. Pripada jedinici Zoloto 4. Postoje jedinice Zoloto od 1 do 5, a ime, "zlato" potječe iz sovjetskih vremena. To su bile jedinice u lokalnoj industriji iskapanja ugljena. Jedinice od 1 do 4 ostale su na ukrajinskoj strani, a broj 5 je prešla na pobunjeničku. Koja na bivše surudare gleda preko snajperskog nišana. Koji je, uz besposadne letjelice, najveća prijetnja ukrajinskim vojnicima.
Vladimir, pripadnik te jedinice na pobunjeničkoj strani, potvrđuje da u okolici nema nikoga, sve je uništeno. Želi da Ukrajinci što prije odu iz rovova kako bi ljudi sami mogli odlučiti o vlastitim sudbinama. "Ako napuste Donbas, mogli bismo odlučiti. Mislim da ovdje nitko ne želi (biti dio) Ukrajine", rekao je za AP. Obje strane povezuje uvjerenje da odluka nije na njima, nego u rukama nekih drugih. Ljubov, koja živi s ukrajinske strane, kaže da im je ostala samo nada da treba čekati da mir dođe.
Dobit će po nosu
Sky News donosi priču o dva Britanca, Seanu Pinneru i Johnnyju Woodu, koji su prije nekoliko godina zaključili da nisu zadovoljni životom na Otoku i zaputili se u Ukrajinu. Sean se već oženio, tri je godine u vojsci i kaže da želi ostati u Ukrajini. Smjestio se u Mariupolu, gradu na obali Azovskog mora. Johnny se zaručio i također želi ostati kad rat prestane. Sean, koji ima vojno iskustvo iz britanske vojske, šalje jasnu poruku u slučaju mogućeg ruskog napada. "Znam da su momci dobro postavljeni, ukopani i da će se boriti. Svi ćemo se boriti jer dečki brane svoje domove, većina njih gleda prema Zapadu, ne prema Rusiji, kako bi nastavili sa životima. Nemamo premoć u zraku, nemamo snažnu mornaricu, ali Ukrajinci se bore i dat ćemo im (Rusima) po nosu, to je sigurno."
Serhij Korsunski, ukrajinski ambasador u Japanu, kako prenosi Reuters, izjavio je da je Kijev predan traženju diplomatskog rješenja za tenzije s Rusijom, dodajući kako su mali izgledi za otvoreni rat, ali da su mogući manji konflikti. Američki predsjednik Joe Biden rekao je prije koji dan da u scenariju "manjih upada" neće biti sankcija Moskvi. Ambasador smatra da bi bilo ludo napasti zemlju s 15 nuklearnih reaktora i 30.000 kilometara plinovoda i naftovoda.