Donald Trump održao je u srijedu prvi javni govor nakon što je procurio sadržaj bilješke smijenjenog direktora FBI-a Jamesa Comeyja u kojoj stoji da ga je predsjednik zatražio da prekine istragu protiv njegovog otpuštenog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michalea Flynna, koji je lagao potpredsjedniku SAD-a i drugim visokim dužnosnicima o svojoj komunikaciji s ruskim ambasadorom u SAD-u Sergejem Kisljakom.
Trump se pojavio na Akademiji Obalne straže i polaznicima se, nakon nekoliko prigodnih riječi, odmah počeo žaliti na tretman koji ima u medijima.
- Pogledajte kako se odnose prema meni... Pogotovo novinari. Nijedan političar u povijesti nije imao gori i nepošteniji tretman od mene. To mogu sa sigunošću reći. Al nikada ne smijete dopustiti da vas slome - rekao je Trump, ne spominjući izravno nijedan od skandala koji su ga zadesili u posljednjih nekoliko dana, a zbog čega se sve češće spominje da je sada otvoren put prema njegovu opozivu.
Čak je i jedan republikanski zastupnik u Kongresu, Justin Amash, u srijedu za The Hill prvi put javno spomenuo takvu mogućnost, uz dužnu ogradu ako se sve o čemu mediji opširno izvještavaju pokaže autentičnim.
Donald Trump je zabrinuo američku javnost i nekoliko dana ranije kada je ruskom šefu diplomacije i veleposlaniku Rusije u Washingtonu odavao državne tajne. Međutim, ovaj skandal s Flynnom je puno opasniji po njega i cijela priča je otišla daleko da se u Washingtonu sve češće može čuti riječ - opoziv. Donosimo ključna pitanja i odgovore u novonastaloj situaciji oko američkog predsjednika.
Što je sporno napravio Trump?
Predsjednik SAD-a zatražio je od direktora FBI-a Jamesa Comeyja da prekine istragu veza Michaela Flynna i Rusije. Iako se takav slučaj ne spominje među raznim oblicima opstrukcije pravosuđa, pravni stručnjaci ne dvoje da je riječ upravo o tome i da se može podvesti pod "uplitanje u saveznu istragu". Dokument na kojem uje Comey zapisao taj razgovor bit će ključan dokaz i protiv njega će se Trump vrlo teško braniti, posebno ako to Comey ponovi kao svjedok.
Što je zabrinulo javnost?
Činjenica da je Trump priznao da je otkrio tajne podatke ruskim diplomatima duboko je zabrinjavajuća za američku javnost koja Moskvu i dalje vidi kao protivnika. Time se samo podjaruju sumnje da je Rusija pomogla Trumpu da pobijedi na izborima, što, pak, dovodi u pitanje demokratski proces. Konačno, svaki od ovih poteza jača uvjerenje da su brojni ljudi iz Trumpova tima održavali veze s Rusima, da je Trump to znao i da dokaze nastoji prikriti.
Koja je ključna politička posljedica?
Gubitak vjerodostojnosti kako u vlastitoj tako i u međunarodnoj javnosti. Predsjednik Trump je više puta odstupio od svojih stajališta, mijenjao ih, a tvrdio da se ništa nije promijenilo. NATO je isprva bio "zastario", a onda je to povukao. Tvrdio je da je u 100 dana promijenio sustav, a većinu njegovih uredbi zaustavili su sudovi, Kongres ili su se pokazale neizvedive ili štetne - primjerice, zabrana zapošljavanja u administraciji, koja nije povučena, ali se na nju nitko ne obazire.
Što ako se pokrene pitanje opoziva?
U tom slučaju Trump ima dva primjera u koja se može ugledati. Prvi je Richard Nixon koji je dao ostavku kad je Watergate zakucao na vrata Ovalnog ureda. Drugi je Bill Clinton koji je pustio postupak koji je prošao Zastupnički dom, ali nije u Senatu i tako je sve završilo. No, poznavajući Trumpa, ako opoziv bude izglasan u Kongresu, veliko je pitanje kako će se on ponašati.
Posljedice koje izazivaju ponašanje i potezi Donalda Trumpa, posebno posljednje otkrivanje obavještajnih tajni Rusima
1. Razmjena informacija
Saveznici se pitaju koliko je pametno dijeliti svoje obavještajne informacije sa službama iz SAD-a jer mogu završiti kod onih kojima nisu namijenjene. Kad je riječ o zemljama članicama EU, u svakoj od njih šok izaziva i pomisao da osjetljive informacije završe kod Vladimira Putina koji je trenutačno velika prijetnja Europi.
2. Osiguravanje izvora
Bivši čelnici obavještajnih službi naglasili su da takvo ponašanje predsjednika izaziva ozbiljne probleme u radu. Kao prvo, narušava ukupan ugled zemlje u svjetskoj obavještajnoj zajednici. Veći je problem što s takvim imidžem službe bitno teže mogu doći do ljudi koji će postati izvor informacija jer nisu sigurni kad će biti razotkriveni.
3. Suradnja na vrhu
Većina zemalja postavlja pitanje u kojoj je mjeri uputno i potrebno surađivati s predsjednikom koji svoj posao shvaća tako olako te stoga postaje izvor problema u odnosima. Izrael je i prije ovog slučaja odavanja informacija Rusiji bio zabrinut zbog Trumpova pristupa osjetljivim pitanjima.
4. Prazni stolci
U Državnom tajništvu su prazna brojna mjesta jer ih karijerni diplomati ne žele preuzeti, a prazne su i ambasade, primjerice u Bruxellesu. Odgovor diplomata - kako ujutro objasniti domaćinima zašto je predsjednik nešto napravio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....