TRAŽI SE OBVEZA PROVOĐENJA REFORMI Europska unija usvojila novi pristup prema BiH

BRUXELLES Zemlje članice Europske unije prihvatile su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu novi pristup prema Bosni i Hercegovini, koji će joj omogućiti odmrzavanje integracijskog procesa nakon što se vodstvo zemlje obveže na provedbu potrebnih reformi.

"Vijeće se složilo oko novog pristupa prema Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema pristupanju Europskoj uniji, tijekom kojeg će svi uvjeti morati biti ispunjeni, uključujujući provedbu odluke Sejdić-Finci", kaže se u zaključcima Vijeća za opće poslove, koje okuplja ministre vanjskih poslova zemalja članica.

O novom pristupu se počelo govoriti još proljetos kada je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić iznijela takvu inicijativu, a nakon toga su to isto tražile Njemačka i Velika Britanija i sada je to stajalište cijele Unije.

Europska unija je promijenila redoslijed poteza koje Bosna i Hercegovina treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem europskih integracija.

Prema novom pristupu od nove vlade u BiH se traži da se pisano obveže na reforme potrebne za pokretanje europskog integracijskog procesa, a zauzvrat će joj biti odmrznuto stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Do sada je preduvjet za stupanje na snagu toga sporazuma bila provedba odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to jest da se i pripadnicima nacionalnih manjina osigura pravo na izbor za članove predsjedništva BiH.

"Čim se o preuzimanju obveza u pisanom obliku postigne dogovor na predsjedništvu BH i kada ga potpišu politički čelnici BiH te podupre parlament BiH, Vijeće će odlučiti o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", kaže se u zakljčucima.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn zaduženi su da redovito podnose izvješće o tome kako BiH ispunjava preuzete obveze.

Provedba reformi bit će od ključne važnosti za vjerodostojno podnošenje aplikacije za članstvo. "Kada Vijeće od Komisije bude zatražilo mišljenje o zahtjevu za članstvo, Vijeće će od nje tražiti da posebnu pozornost posveti provedbi odluke Sejdić-Finci", dodaje se u zaključcima.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da bi odluka o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je zamrznut zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci, mogla biti donesena već u siječnju, ako u BiH do tada obave to što se od njih sada traži.

Na pitanje očekuje li sada da BiH potpiše dodatni protokol na svoj SSP kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u, ministrica Pusić je rekla da bi se to trebalo riješiti sljedeće godine.

"To je nešto što sljedeće godine moramo riješiti", rekla je Pusić.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU-u, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebaju potpisati protokole na svoje SSP-e kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU.

Europska unija pri tome ustraje na načelu zadržavanja tradicionalnog opsega trgovine, a Bosna i Hercegovina jedina odbija prihvatiti to načelo i dalje ustraje na tome da želi štititi svoju proizvodnju uvođenjem viših carinskih stopa za hrvatske proizvode.