Da nije bilo transparenata s političkim parolama, izgledalo bi kao da su se ljudi u većem broju odazvali na otvaranje božićnog sajma u Leipzigu.
Naime, već nekoliko tjedana, svakog ponedjeljka navečer, u čast prosvjedima koji su se održavali 80-tih godina protiv komunističkog režima, u desecima gradova diljem istočne Njemačke okupljaju se antiratni prosvjednici, prenosi Financial Times u velikoj reportaži.
- Molim vas, nemojte provocirati policiju i imajte na umu da ruske zastave i znakovi koji simboliziraju podršku ruskim oružanim snagama - nisu dobrodošli, čuje se glas organizatora preko razglasa.
- Njemačka služi kao marioneta isključivo interesima SAD-a i NATO-a, upozorava prvi govornik koji nastupa pred nekoliko stotina ljudi, studenata, obitelji i umirovljenika.
Neki su nosili transparente podrške njemačkoj ljevici, neki zastave mira, a drugi su sami izradili transparente na kojima povlače paralele između rata u Ukrajini i pandemije koronavirusa. Dok se ori antiamerička retorika, gomila pljeska, ruga se i zviždi, .
Na većini prosvjeda sudjeluje nekoliko stotina ljudi, a nerijetko dođe samo nekoliko desetaka prosvjednika. No, kao i na sličnim skupovima drugdje u srednjoj i istočnoj Europi, ukazuju na zabrinjavajući trend.
U Njemačkoj je neke prosvjede organizirala radikalna ljevica, a neke populistička desnica, što ukazuje na činjenicu kako sve dublja ekonomska kriza, problematično povijesno nasljeđe i složen odnos s Rusijom rastaču tradicionalna politička suparništva i stvaraju nove pokrete koji se protive statusu quo.
U Leipzigu, najvećem gradu istočne Njemačke nakon Berlina, krajnja ljevica i krajnja desnica često su zajedno prosvjedovali na Augustusplatzu, odvojeni tek tramvajem.
- Želimo da ratni huškači iz NATO-a prestanu stvarati sukob između Njemačke i Rusije, između Ukrajine i Rusije, izjavila je Sabine Kunze, umirovljenica. Držala je veliki karton s natpisom ‘Mir s Rusijom‘.
- Želimo normalizaciju cijena plina i električne energije. Ne smeta mi razgovarati s vama jer ljudi moraju shvatiti da nismo nacisti, rekla je navodeći kao primjer da se djecu u vrtićima namjerno udaljuje od ruske djece.
Nezaposleni David (30) iz Brandenburga, nosio je kartonsku fotografiju kancelara Olafa Scholza. Pisalo je Jumping Jack, a na poleđini je pisalo Bidenov rat.
- Obični Nijemci plaćaju cijenu jer se Amerika želi miješati u Rusiju, rekao je dodajući da su mu računi sve veći, a šanse da dobije posao sve slabije.
Sa skupova u drugim dijelovima Njemačke u zadnja dva mjeseca stižu slične poruke.
‘Energetska sigurnost i zaštita od inflacije - naša zemlja na prvom mjestu‘, vrišti s transparenata u Berlinu na prosvjedima koje je organizirala Alternativa za Njemačku, etablirana desničarska populistička stranka. Neki prosvjednici mahali su ruskim zastavama.
Parole sa skupova koje je u rujnu organizirala krajnja desnica Slobodni Sasi glase "Sjeverni tok 2, odmah otvoriti, ‘Zajednica, a ne podjela‘,‘ Stop inflaciji, ratu i korona ludilu‘.
U ovim prosvjedima, pogotovo u istočnoj Njemačkoj spaja se više političkih agendi, što je vrlo opasno u demokratskom smislu, smatra profesor Hajo Funke, politolog sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.
Primjetno je da su antiratne osjećaje kanalizirali populistički pokreti koji su se tijekom pandemija koronavirusa protivili oštrim ograničenjima, dodao je.
Širenje populističkih pokreta usporeno je učinkovitim mjerama njemačke vlade za pomoć potrošačima i tvrtkama da lakše podnesu utjecaj rata.
Rezultat je neizvjestan, obzirom na nagli rast izbjeglica u Europi i dolazak hladnog vremena.
Još veći antiratni prosvjedi održani su u susjednoj Češkoj, iako se tamo prorusko raspoloženje često prelamalo kroz unutarnja politička pitanja.
Početkom rujna 70.000 prosvjednika okupilo se u Pragu kako bi se suprotstavili vladi i NATO-u.
- Govornici su bili prokremaljski, euroskeptici, katkad povezani s teoretičarima zavjere, tvrdi Petr Just, šef Odsjeka za političke znanosti na Sveučilištu Metropolitan Prag.
Njihovi pristaše su prilično raznolika skupina i većina ljudi došla je izraziti svoje razočaranje načinom na koji se vlada trenutačno nosi sa socioekonomskom i energetskom krizom, ustvrdio je.
- Mnogi ljudi nisu imali pojma da ih prokremaljske skupine zloupotrebljavaju, ističe.
Ankete u Slovačkoj, koje je proveo think-tank Globsec, od prošloga mjeseca pokazuju da 19 posto populacije želi pobjedu Rusije nad Ukrajinom.
Zasad su proruski i proturatni prosvjedi manji, ali to se može promijeniti rijekom zime, upozorava direktorica Globseca Dominika Hajdu.
- U prosvjedima u Slovačkoj također su ujedinjene različite frakcije.
Neke analitičare ohrabruje činjenica da prosvjedi u mjestima poput Praga nisu narasli od rujna, iako hladnije vrijeme utječe na porast cijena energenata u kućanstvima. To bi u Moskvi mogli smatrati razočaravajućim jer žele vidjeti građane kako okreću leđa vlasti, izjavio je Milan Nič, viši suradnik u Njemačkom vijeću za vanjske odnose.
Čini se da u Austriji antiratne poruke i proruski sentiment dobivaju najveću podršku.
U pozadini nepopularne središnje vlade koju prate korupcijski skandali, austrijska populistička Slobodarska stranka je, prema nedavnim istraživanjima, povratila podršku birača, odlučno istaknuvši neprijateljstvo prema Rusiji kao glavnog krivca za sve veće ekonomske poteškoće s kojima se suočava radnička klasa Austrijanaca.
- Situacije ide u korist Slobodarske stranke. Nisu daleko od prvog mjesta u anketama, izjavio je Thomas Hofer, austrijski politički komentator.
Njemačka radikalna desnica, koja je izgradila jake veze s kolegama u Austriji, pažljivo će pratiti regionalne izbore u siječnju u Donjoj Austriji.
- Imamo jasnu poruku za vladu. U Njemačkoj vlada nesigurnost i strah. Ukrajina se žrtvuje na oltaru američkih interesa. Mi izražavamo bunt, poručio je organizator prosvjeda u Leipzigu.