TRAG U ISTRAZI O DEDIĆEVU UBOJSTVU VODI I U BiH Likvidacija kontroverznog bankara mogla bi razriješiti još jedan 'hladan' slučaj

Jedan od tragova bitnih za rješavanje slučaja ubojstva bankara Ibrahima Dedića vodi ka BiH, gdje bi trebalo istražiti sumnjive transfere velike količine novca u Promdei banku, navodi u utorak bosanskohercegovački portal Žurnal blizak sigurnosnim službama.

Portal piše kako je nedavno uhićenje Tomislava Viktora Base, kojega hrvatska policija izravno tereti kao izvršitelja tog zločina, povod da se istraži tko je i zašto zataškao sumnjive transfere desetaka milijuna njemačkih maraka u Promdei banku.

Portal sugerira kako bi se Dedićevo ubojstvo moglo povezati s još jednim nerazjašnjenim zločinom, odnosno atentatom na nekadašnjeg doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara, koji je smrtno stradao u ožujku 1999. u Sarajevu, kad je eksplodirala bomba podmetnuta u njegov službeni automobil.

Pozivajući se na neimenovane policijske izvore, Žurnal tvrdi kako je Leutar istraživao pranje novca s računa Narodne banke BiH, odnosno sumnjivi transfer milijuna tadašnjih njemačkih maraka na račune u Dedićevoj banci.

- Leutar je imao, barem koliko ja znam, u dobroj mjeri kompletiranu informaciju oko Promdei banke, od toga tko je iz BiH odlučio da se novac prebacuje... Bilo je to, po svemu sudeći, pranje novca - rekao je za portal neimenovani biši policijski dužnosnik iz BiH.

Prebacivanje novca sa sigurnih računa Narodne banke BiH u Dedićevu Promdei banku obavljano je 1996. i 1997., a prema dostupnim informacijama riječ je o najmanje 20 milijuna njemačkih maraka.

Navodno su u pitanju bile stare i oštećene novčanice njemačke valute, koja je tad bila zakonito platežno sredstvo i u BiH sve dok nije ustanovljena konvertibilna marka.

Kasim Omičević, koji je tad obnašao dužnost guvernera Narodne banke BiH, tvrdio je kako su ti transferi provedeni bez njegova znanja.

- Nisam vodio pregovore s Promdei bankom. Prema jednom dopisu od 2. prosinca 1996. vidio sam da su uspostavljeni međusobni poslovni odnosi. Taj dokument nije prošao kroz protokol niti druge poslovne knjige, a morao je. Nije bio napisan ni na memorandumu - izjavio je Omičević.

Protiv njega je 1999., nakon što je u Zagrebu ubijen Ibrahim Dedić, županijsko tužiteljstvo u Sarajevu podignulo optužnicu nakon što je utvrđen manjak na računima Narodne banke. Optuženi su i bivši viceguverner Enver Backović te Zuhdija Fetahović, bivši direktor Sektora deviznih poslova.

Optužnica se temeljila na analizama provedenim kad je pod američkim patronatom Narodna banka transformirana u Središnju banku BiH. Amerikanac William Duddley, koji je bio postavljen za likvidatora Narodne banke, utvrdio je kako na računima nedostaje čak 37 milijuna njemačkih maraka.

Suđenje je trajalo desetak godina, izmijenjeno je pet tužitelja i isto toliko sudskih vijeća, da bi u konačnici sva trojica bili oslobođeni, a manjak je pokriven tako što su različite razine vlasti i tvrtke "solidarno" isplatile novac koji je nedostajao.

Žurnal podsjeća kako se sve zbivalo u razdoblju kad je apsolutna vlast nad tim institucijama kao i nad Narodnom bankom BiH bila u rukama Stranke demokratske akcije (SDA).

Ključne ljude te stranke, koji su obnašali i najviše dužnosti u tijelima vlasti, nikad nitko nije ispitivao o sumnjivim trasferima u kojima su "isparili" milijuni maraka.