Nešto manje od 40 milijuna Poljaka s pravom glasa ovu nedjelju izlazi na parlamentarne izbore koji već mjesecima slove kao najvažniji u tri desetljeća demokracije te zemlje.
Prema posljednjim anketama portala Politico, vladajući konzervativci iz redova Prava i pravde (PiS), koji se bore za treći uzastopni mandat na čelu Poljske, mogu računati na 37 posto podrške, dok se opozicijska Građanska platforma bivšega premijera Donalda Tuska kreće oko 30 posto.
U posljednjoj fazi predizborne kampanje preraspodijelile su se karte manjih stranka koje bi, kako sada stvari stoje, mogle imati ključnu ulogu pri definiranju izbornog pobjednika.
Treće mjesto s 11 posto preuzela je koalicija Treći put, dok je Lewica na četvrtom mjestu s 10 posto. Desni ekstremisti iz redova Konfederacije, kojoj se donedavno predviđao veliki izborni uspjeh i titula najpoželjnijeg postizbornog partnera, pala je na peto mjesto s tek devet posto.
Prema omjeru snaga u novom sazivu Sejma kojeg najavljuju predizborne ankete, niti jedna opcija neće imati dovoljno ruku da samostalno formira vladu, a s obzirom na toksičnost predizborne kampanje i nepomirljive razlike u programima koje nude svojim simpatizerima, stranke imaju vrlo slab koalicijski potencijal za formiranje većine. Upravo zato, izgledan je period vrlo napetih postizbornih pregovora, a špekulira se i o pat-poziciji koja bi mogla dovesti do novih izbora.
Ukrajina kolateralna žrtva toksične kampanje
Kolateralna žrtva spomenute toksične kampanje bila je Ukrajina, kojoj su od samoga početka ruske invazije davali bezuvjetnu logističku, humanitarnu i inu podršku i bili ključan partner na početku rata. Naime, vladajući PiS, u velikoj mjeri ovisan o glasovima poljskih poljoprivrednika, bio je primoran zaoštriti retoriku prema Kijevu zbog cijele sage o uvozu ukrajinskog žita kojim se poremetilo globalno tržište.
Zbog pada stranačkog rejtinga do kojeg je, između ostalog, došlo i zbog visoke inflacije u Poljskoj, PiS je posegnuo za "asom u rukavu" te je paralelno s parlamentarnim izborima raspisao i referendum o gorućim društvenim pitanjima, među kojima je i ono o prihvatu migranata iz kulturološki različitih zemalja.
To je pitanje, naime, Poljacima već godinama "crvena krpa", a ono je dobilo i novi značaj u jeku rata na Bliskom istoku, zbog kojeg su diljem zapadnoeuropskih zemalja eskalirali propalestinski prosvjedi te se ponovno uvode protuterorističke mjere.