Njemačka je dugo slovila kao zemlja ekonomske otpornosti, političkog konsenzusa, niskog javnog duga, socijalne osjetljivosti, robusne industrije, piva i lederhosena. Međutim, The Telegraph se pita: bliže li se ta vremena kraju? Naime, Njemačka je jedina zemlja iz skupine G7 koja je nedavno upala u recesiju, a njezina bi vlada mogla pasti zbog pobune protiv toplinskih pumpi.
Njemačka se dugo muči s energetskom politikom, a tzv. bojlergeddon najnoviji je primjer koliko slijepo ganjanje klimatskih ciljeva može biti destruktivno za njezinu ekonomiju. Kako bi ih ostvarila, njemačka je vlada namjeravala izglasati novi zakon kojim bi zabranila montiranje novih plinskih i benzinskih bojlera od 2024. nadalje. Ti su planovi za sada doveli do juriša Nijemaca u trgovine s plinskim bojlerima, kolapsa popularnosti vlade te svađe između Zelenih i Slobodne demokratske partije. Te se dvije stranke ne svađaju samo oko energetske politike i njihove bi razmirice mogle dovesti do kolapsa uspjeha koje je njemačka ekonomija nanizala nakon 2. svjetskog rata.
Pokušaj njemačkih vlasti da svome narodu nametne toplinske pumpe prilično je turobno štivo.
Općenito neučinkovite i često skupe, većina ih njemačkih glasača drži neprihvatljivom obvezom i pobunili su se čim su čuli da će one postati nužne. Njihov je bijes bio toliko snažan da se čini da će njemačka vlada morati popustiti. Taj je politički debakl produbio sumnju u zemlji čija se ekonomija (pre)dugo oslanjala na motor s unutarnjim izgaranjem. Njemačku je inzistiranje na njemu dovelo do toga da sada gleda u leđa brojnim zemljama koje hitaju ka električnim vozilima.
- Bili smo naivni jer je sve djelovalo dobro - rekao je nedavno Martin Brudermüller, glavni izvršni direktor njemačkog kemijskog giganta BASF-a.
- Gomilaju se problemi s kojima se Njemačka muči. Ispred nas je vrijeme koje će obilježiti promjene. Ne znam jesu li svi toga svjesni - dodao je Brudermüller.
Među svim tim problemima, The Telegraph energetsku strategiju vidi kao problem.
Njemačka je u travnju zatvorila posljednje tri nuklearne elektrane te time ispunila predizborno obećanje koje su svojim biračima dali Zeleni, stranka koja diktira energetsku politike njemačke vlade i koja već neko duže vrijeme želi ukinuti nuklearnu energiju. Dok se druge zemlje natječu u gradnji nuklearnih elektrana kako bi bile ugljično neutralne, Njemačka je otišla u drugom smjeru i zatvorila neke od najučinkovitijih nuklearnih elektrana u Europi. Ta je odluka donesena nakon što je Berlin zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučio da od Moskve više neće nabavljati plin. Njemačka je zahvaljujući bivšem kancelaru Gerhardu Schröderu, velikom prijatelju ruskog predsjednika Vladimira Putina, dugo bila ovisna o ruskim energentima te joj je okončavanje te suradnje nanijelo veliku štetu.
Dok ne iznađu još izvora energije, Nijemci se mogu osloniti na elektrane na ugljen. Naravno, gašenje nuklearnih elektrana koje su mnogo bolje za okoliš te paljenje za planet iznimno toksičnih elektrana na ugljen baš se i ne može nazvati brižnom politikom.
Uz to, Nijemci će krenuti u pohod na svjetska tržišta ukapljenog prirodnog plina te dovesti do porasta njegove cijene.
Kako li će se onda Njemačka izvući iz ove nezavidne pozicije? Zašto bi u nju itko ulagao kada motor na unutarnje izgaranje pada u nemilost, a ruski plin prognan?
- Kada Nijemci odluče napraviti nešto, onda to naprave s uvjerenjem - rekla je jednom prilikom Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka.
Lekcija koja se može naučiti iz debakla s toplinskim pumpama je sljedeća: vlasti prije uvođenja velikih promjena trebaju s narodom iskreno popričati. Iako je smanjivanje emisija nešto na čemu sve vlade svijeta trebaju raditi, političke elite ne smiju pretpostaviti da će javnost bez pogovora prihvatiti svaku odluku koja će im pomoći da to ostvare. Trenutna situacija u Njemačkoj pokazuje da neće.
Pokret poljoprivrednika građanina u Nizozemskoj iskoristio je nepopularnost energetske politike tamošnje vlade kako bi na nedavno održanim regionalnim izborima ostvario veliku pobjedu. Istu je lekciju naučio francuski predsjednik Emmanuel Macron kada su neki njegovi nepopularni potezi doveli do formiranja Pokreta žutih prsluka, a u školu bi mogao otići i gradonačelnik Londona Sadiq Khan. Prvi čovjek glavnog grada Engleske želi proširiti gradsku zonu ultra niskih emisija, što mnogi Londončani vide kao atak na svoju egzistenciju.
Njemački su političari za više cijene energije okrivili Rusiju i Vladimira Putina, no to ne znači da će one u dogledno vrijeme pasti. Uz to, Njemačka nije u poziciji da namiri energetske potrebe svoje industrije, a to će joj dodatno otežati činjenica da je ugasila nuklearne elektrane.
The Telegraph piše da nije ni čudo da su se Nijemci pobunili. Toplinske su pumpe samo kap koja je prelila čašu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....