Glavni direktor Intela Brian Krzanich je tijekom nedavnog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu Bijele kuće najavio kako će ta tvrtka uložiti sedam milijardi dolara u tvornicu koja će zapošljavati do tri tisuće radnika. Tvornica će biti u gradu Chandleru u američkoj saveznoj državi Arizoni, piše Slobodna Dalmacija.
U njoj će izrađivati 7-nanometarske čipove, “najmoćnije računalne čipove na planetu”, kako je rekao Krzanich. Procjenjuje se kako će više od deset tisuća stanovnika Arizone biti poslovno povezano s njom.
Krzanich je rekao kako će investicija, koja će se protegnuti na razdoblje od tri do četiri godine, obuhvatiti dovršetak pogona Fab 42, koji je Intel počeo graditi još 2011., kada je planirano ulaganje pet milijardi dolara, ali do toga nije došlo iz proceduralnih razloga. Prema njegovim riječima, većina Intelove proizvodnje već je smještena u Sjedinjenim Državama. Kompanija Intel tako je dala jasan znak podrške kampanji predsjednika Donalda Trumpa.
Trump, koji je poticanje domaće industrijske proizvodnje istaknuo kao jedan od prioriteta svoga predsjedničkog mandata, potvrdio je da ga je Krzanich prije nekoliko tjedana zvao kako bi ga obavijestio o planiranoj investiciji.
Intel i njegov direktor Krzanich tako su prvi američki poslovni giganti koji su se došli pokloniti predsjedniku i praktičnim primjerom podržati njegov projekt ponovnog jačanja Amerike. I nije to bio odraz naknadne pameti.
Krzanich je, naime, jedan od vrlo rijetkih vođa Silicijske doline koji su od samog početka političkog angažmana javno podržavali Trumpa. Osim milijarderskog investitora Petera Thiela, nije bilo mnogo high-profile tehnoloških likova koji su o Trumpu pozitivno govorili. Puno više je bilo onih koji su ga javno nazivali “nepoštenim demagogom”.
Dana 1. lipnja 2016., Krzanich je otkazao već dogovoreno pokretanje Fonda za potporu Donaldu Trumpu, tada tek mogućem republikanskom kandidatu za predsjednika SAD-a, u svom domu u Athertonu, u Kaliforniji. Poziv na događaj poslao je predsjednik Republikanskog nacionalnog odbora Reince Priebus. Nakon što je New York Times to doznao i zatražio od Intela detalje o događaju, glasnogovornik tvrtke izjavio je da će na skupu u Krzanichevu domu biti “puna razmjena mišljenja”, dok je Krzanich na Twitteru objavio kako nije imao namjeru podržati jednog kandidata a bio je zainteresiran za sudjelovanje čak i Clinton zbog dijaloga o tehnološkim pitanjima.
Samo nekoliko sati poslije Krzanich je odlučio otkazati događaj u svom domu. Ostalo je nejasno zašto, a Trump je istog dana držao javni skup u San Joseu umjesto toga.
Intelov angažman oko Trumpa naširoko je shvaćen kao pogrešan korak zbog nesklada podrške imigracijskoj reformi s nastojanjem teškim 300 milijuna dolara da privuku žene i manjine, kao i štetan za interese tvrtke u Kini, najvećem tržištu poluvodičke industrije, čiji je Intel svjetski lider.
Brian Krzanich bio je aktivan i u skupini od dvadesetak CEO-va koji su Donaldu Trumpu izradili preporuke za rast američkog proizvodnog sektora. Skupina se sastala u vrijeme kada je Trump počeo obećavati kako će smanjiti korporativne poreze, ublažiti krute propise i jako oporezivanje outsource proizvodnje.
Tko je točno Brian M. Krzanich (izgovara se KREZ-nick, upućuju američki mediji) koji vodi moćni Intel kroz “post PC-eru”?
Rođen je 9. svibnja 1960. u Santa Clari, u Kaliforniji. Oženjen je stručnjakinjom za nekretnine Brandee, otac je dviju kćeri. Krzanich je zaradio diplomu iz kemije na Državnom sveučilištu u San Joseu i vlasnik je patenta za obradu poluvodiča.
O njemu se privatno vrlo malo zna. Gospodin Krzanich (prema Intelovoj službi odnosa s javnošću, izgovara se: Krah-Žan-nitch) sin je zrakoplovnog inženjera koji je odrastao petljajući po radiju i popravljajući svoj televizor s ocem, u neposrednoj blizini Intelova sjedišta u Santa Clari.
Pridružio se Intelu 1982. u Novom Meksiku, kao mladi 22-godišnji inženjer procesa. Preselio se u redove Intelovih proizvodnih jedinica. Dok je nadgledao Intelovu proizvodnju, rukovodio je procesom koji je uzdrmao tvornice i opskrbne lance, i na kraju je uspio povećati proizvodnju i smanjiti troškove. Bio je uključen i u Intelova ulaganja u vanjskim tvrtkama i prelazak na učinkovitiju proizvodnju procesora.
Unaprijeđen je u COO (chief operating officer) što je poslije CEO-a najvažnija funkcija u tvrtki, nakon punih trideset godina, u siječnju 2012.
Glavni operativni časnik tvrtke i stručnjak u vođenju velikih tvornica čipova, postao je Intelov šesti izvršni direktor u svibnju 2013. Neki analitičari su vidjeli njegovo imenovanje kao signal da će tvrtka povećati ulaganja u proizvodnju. No skeptici nisu bili sigurni da Krzanich predstavlja novu šansu za Intel. Cromwell Schubarth je u Silicon Valley Business Journalu predvidio da će Intel imenovati Krzanicha te istaknuo da je to više-manje status quo potez od strane tvrtke. Dio investicijske zajednice htio je nekoga izvana da uzdrma tvrtku. Ali to nije moglo proći u Intelu, gdje se i zaposlenici s manje od desetljeća staža smatraju pridošlicama.
Čelni čovjek najvećega svjetskog proizvođača računalnih čipova hrvatskog je podrijetla, korijene vuče iz Dalmacije, točnije iz Podgore.
Prema podacima koji se mogu naći na ancestry.com, moglo bi se tek približno rekonstruirati da je pripadnik treće generacije obitelji koja je u Ameriku došla prije stotinjak godina. Evidentirano je da se u Ameriku 1920. doselio izvjesni Mate Krzanich, po kojemu je Brian vjerojatno dobio drugo ime Mathew, i njegova supruga Danica. Zna se da su vjerojatni djed i baka čelnika Intela živjeli u Santa Clari i da su oboje doživjeli duboku starost.
Na jednoj internetskoj listi najuvaženijih Hrvata u SAD-u, Brian Krzanich uvršten je odmah iza 20 najvećih, među kojima su Nikola Tesla, Antun Lučić (otac naftne industrije), Mario Puratić (otac ribarske industrije), Erazmo Tičac (projektant nuklearnog broda “Savannah”), George Mikan (osnivač NBA), Jakob Jake Matijević (otac Rovera koji istražuje na Marsu), Anthony Maglica, Ivan Meštrović i drugi.
Gorljivi Trumpov podupiratelj Brian M. Krzanich, unuk doseljenika, javno ističe da je vrlo ponosan na činjenicu što se najveći dio Intelove proizvodnje, istraživanja i razvoja ostvaruje upravo u SAD-u, dok se 80 posto proizvoda proda izvan zemlje. Dodaje da snažno podupire “Trumpovu politiku protekcionizma s ciljem poticanja domaće proizvodnje”.
“Slijedit ćemo dva jednostavna pravila”, rekao je Donald Trump u inauguracijskom govoru, “kupuj američko i zapošljavaj američko”. Dok je to govorio, osam teretnih brodova iz Kine prevozilo je robu s brendom Ivanke Trump u Sjedinjene Države.
Najmanje 23 tone cipela, dvije tone bluza i najmanje 1600 novčanika od kravlje kože koji se proizvode pod imenom Ivanke Trump dopremljeni su iz Kine u Ameriku od Trumpove pobjede na izborima do 28. veljače, pokazuju podaci američke carine. Sve to vrijeme Trump optužuje Kinu da “krade” radna mjesta, a američke tvrtke osuđuje zbog proizvodnje izvan domovine.
Ali Ivankina linija nije jedini Trumpov brend koji se proizvodi u Kini. U zadnjih 10 godina više od 1200 isporuka tereta iz Kine ili Hong Konga sadržavalo je proizvode s prezimenom newyorškog multimilijardera. Trump je u kampanji govorio da je to bilo pametno poslovanje.
Ivanka je bila u Bijeloj kući kada je ponosni Brian Krzanich govorio s njezinim ocem o vraćanju proizvodnje u Ameriku. Koji dan nakon toga jedna tvornica u Kini primila je narudžbu za 10.000 cipela s potpisom Ivanke Trump za iduću sezonu, objavili su kineski mediji, piše Slobodna.