Više od 1000 kamiona cisterni u kojima se nalazi najmanje 200 tisuća barela jeftine nafte svakog dana napusti glavni grad autonomne regije irački Kurdistan Erbil te krene prema Iranu i Turskoj. Izvoznici te nafte, čiji veći dio završi u Iranu, a manji u Turskoj, svakog mjesec uprihoduju oko 200 milijuna dolara, međutim oni se ne vide u poslovnim knjigama izvoznika.
Novinska agencija Reuters piše da je broj takvih dvojbenih transakcija narastao nakon što je u ožujku 2023. godine zatvoren Iračko-turski naftovod (ITP) koji je spajao irački grad Kirkuk i tursku luku Ceyhan.
Više od 20 izvora - irački i kurdski inženjeri naftnog rudarstva, trgovci, političari, diplomati, državni dužnosnici te akteri iz industrije nafte - Reutersu su rekli da spomenuti biznis cvate, a irački su dužnosnici renomiranoj novinskoj agenciji rekli da se Irak zbog tih neslužbenih transakcija ne može držati gabarita koje je ove godine usuglasio s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Glasnogovornik Ministarstva nafte Republike Iraka Asim Džihad rekao je da Vlada Iraka nije odobrila izvoz iz Kurdistana te da iračka Nacionalna tvrtka za marketing nafte (SOMO) jedina smije prodavati iračku sirovu naftu. Džihad je dodao da Vlada Iraka ne zna koliko točno nafte krijumčari prevezu u Iran i Tursku.
Upućeni u situaciju kažu da nije izgledno da će OPEC Bagdad kazniti zbog tog izvoza, ali da je moguće da će se Kurdistan zbog njega sukobiti sa svojim bliskim saveznikom Washingtonom. Naime, kako je Iran pod američkim sankcijama, sumnjivi bi izvoz mogao predstavljati kršenje istih.
Kurdistan je prije svoju naftu izvozio preko ITP-a (oko 450 tisuća barela dnevno), međutim taj je izvoz obustavljen kada je međunarodni sud presudio da je poslovni dogovor između Turske i Kurdistana postignut bez da ga je Bagdad odobrio te da isti predstavlja kršenje sporazuma iz 1973. godine.
Kurdski su izvoznici nakon zatvaranja ITP-a svoju naftu počeli prodavati susjednim zemljama, a taj je biznis narastao kada su propali pregovori o ponovnom otvaranju ITP-a. Kurdski dužnosnici kažu da se prihodi od izvoza ne prijavljuju te da ih Kurdistanska regionalna vlada ne može oporezovati. Kurdski parlamentarac Ali Huma Saleh i donedavni predsjednik Odbora za naftu Kurdistanskog regionalnog parlamenta tvrdi kako iz Kurdistana svakog dana izađe ne 200, nego 300 tisuća barela nafte.
Hiwa Mohammed, viši dužnosnik političke stranke Patriotski savez Kurdistana, jedne od dvije vladajuće stranke, rekao je da regionalne i federalne vlasti znaju za ilegalni izvoz. Jedan je američki dužnosnik rekao da Washington istražuje ilegalni izvoz nafte iz Kurdistana.
Viši dužnosnik Ministarstva prirodnih resursa Kurdistana rekao je da se u toj regiji dnevno proizvede 375 tisuća barela nafte - 200 se tisuća prebaci u Iran i Tursku, a ostatak preradi u Kurdistanu. "Nitko ne zna gdje završe prihodi od tog izvoza", rekao je dužnosnik.
Proizvodnju nafte u Kurdistanu kontrolira osam tvrtki - DNO ASA, Genel Energy, Gulf Keystone Petroleum, ShaMaran Petroleum, HKN Energy, WesternZagros, MOL‘s Kalegran i Hunt Oil Company. Izvori iz industrije nafte i kurdistanske politike kažu da barel prodaju za 30-40 dolara, upola manje od cijene na svjetskim tržištima. Kad je ITP zatvoren, neke od tih tvrtki počele su sirovu naftu prodavati kurdistanskim kupcima. Izvori iz industrije nafte rekli su da ti kupci kupljenu naftu potom prodaju posrednicima koji je izvoze. Proizvođači ne znaju da njihova nafta tim putevima napušta Kurdistan.
Nakon što nafta stigne u Iran, tamošnji je trgovci prebace u Afganistan i Pakistan. Hiwa Mohammed iz Patriotskog saveza Kurdistana tvrdi da Iran od te sirove nafte pravi benzin.
Reuters navodi da cijela operacija djeluje kao još jedan pothvat iračkog crnog tržišta nafte od kojeg profitiraju političke elite koje su povezane s velikim tvrtkama. Po nekima, dvije glavne političke stranke u Kurdistanu - Kurdistanska demokratska stranka i Patriotski savez Kurdistana - dobiju dio prihoda od ilegalne trgovine naftom. Visoki diplomat iz Bagdada rekao je da mnogo ljudi ima koristi od ilegalne trgovine te da se o ponovnom otvaranju ITP-a sve manje i manje govori.
Kurdski dužnosnici tvrde da je regija osuđena na takvo poslovanje jer iračke šijitske političke stranke, koje podupire Teheran, potkopavaju njezinu autonomnost.
Jedan je viši irački dužnosnik rekao da Bagdad naftno pitanje ne poteže jer želi riješiti druge sukobe s Erbilom. Kad bi Bagdad pritisnuo Erbil zbog ilegalnog izvoza nafte, irački dužnosnik tvrdi da bi Kurdistan ostao bez izvora financiranja te kolabirao.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....