Evropski avioprijevoznici prisiljeni su letjeti praznim ili gotovo praznim avionima kako ne bi izgubili prava na slotove, pristanišna mjesta na hubovima i velim terminalnim aerodromima, gdje o slotu ovisi promet. A pravo na slot gube ako ne pristanu dovoljan broj puta, utvrđen ugovorom. Pravilo se jednostavno zove: "ili ga koristiš ili ga gubiš" ("use it or lose it").
Stalni slotovi za letove ka popularnim destinacijama na najvećim aerodromima veoma su važna, zapravo dragocjena usluga u industriji zračnog prijevoza putnika. Da bi ih očuvala, svaka aviotvrtka mora jamčiti stanoviti godišnji broj pristajanja, u načelu barem 80 posto ukupnih prava na pristajanje utvrđenih ugovorom između prijevoznika i zračne luke. Aerodromi zarađuju od toga, bitno više nego od aerodromskih taksi na putnike i od reklamnih panoa.
Pobuna avioprijevoznika
To je ograničenje bilo ukinuto u jeku pandemije lani u ožujku, ali se postupno vraća. Sada avioprijevoznik gubi slot ako ne pristane na nj barem polovicu puta od onih predviđenih ugovorom. Evropsko povjerenstvo je najavilo da će potkraj ožujka taj postotak povisiti na 64 posto.
Avioprijevoznici se bune, počev od najvećih, kao što su Lufthansa sa svojom grupom, te grupa KLM - Air France. Podsjećaju da im je omikron zadao nov i neočekivan udarac: veoma je zarazan, što navodi putnike koji ne moraju letjeti da odustanu od vožnje avionima u kojima je teško izbjeći tuđe virusu u zraku kabine. Zahtijevaju "veću fleksibilnost" jer u protivnome moraju trošiti gorivo i njime onečišćavati atmosferu i kad nemaju putnika da bi ostvarili kvotu slijetanja i uzlijetanja nužnu da zadrže pravo na slot.
Sama Lufthansa je najavila da će ove zime poništiti oko 33.000 letova jer za njih nema interesa putnika. S druge strane najavljuje da će ipak morati letjeti oko 18.000 puta de facto praznim zrakoplovima da ne izgubi slotove gdje su joj važni. Istu muku muče i drugi prijevoznici, pa je, na primjer, oko 3000 praznih letova ove zime najavila Bruxelles Airlines, kompanija iz grada u kojemu je Evropsko povjerenstvo odlučilo da općenito treba smanjiti broj letova kako bi se barem donekle ublažila klimatska kriza. Ali EU ne uspijeva smanjiti pritisak aerodromskih uprava na avioprijevoznike.
Aerodromi ne popuštaju
Aerodromi mare prvo za svoj profit. I vjeruju da je i "pristanak" na smanjenu iskorištenost - od 64 ili 50 posto - preteška žrtva koju podnose. A Uniji ne pada na pamet da im u to ime plati naknadu i tako umanji ekonomsku patnju, jer bi se razbjesnjele "štedljive članice".
"Evropska unija se jamačno stara za klimatsku krizu", sarkastično je na Twitteru komentirala klimatska aktivistica Greta Thunberg.
Ipak ne treba liti suze ni nad teškom sudbinom avioprijevoznika, jer sa svih strana stižu glasi o novim ulaganjima, kako bi što spremnije dočekale popuštanje pandemije. Ita, talijanska tvrtka nastala iz pepela uništene Alitalije, najavila je jučer da joj Lufthansa kani otkupiti do 40 posto vlasništva.