The Economist popljuvao novu NASA-inu raketu za Mjesec: ‘Kolosalan promašaj! Musk to radi 40 puta jeftinije‘

NASA-ina najnovija raketa kolosalan je gubitak novca: lansiranje ljudi u svemir treba prepustiti privatnoj industriji, zaključak je britanskog tjednika The Economist.

Ugledni tjednik upozorava da je razvoj dosad najveće NASA-ine rakete Space Launch System (SLS) u prošlom desetljeću američke porezne obveznike stajao oko 23 milijarde dolara. Istodobno industrija komercijalnih lansiranja doživjela je procvat: tako je kompanija SpaceX Elona Muska pokazala da je moguće napraviti rakete za višekratnu upotrebu koje mogu slati astronaute i teret u svemir za oko 50 milijuna dolara po lansiranju. To je daleko manje od dvije milijarde dolara koliko će stajati svako lansiranje SLS-om.

U sljedećih šest mjeseci SpaceX će poslati u orbitu raketu Starship. To je dosad najveća raketa koju je razvio SpaceX i najveća u povijesti: visoka je oko 120 metara, dok je njena ukupna masa s gorivom preko četiri tisuće tona. Sastoji se iz dva dijela: gornjeg Starshipa i donjeg pogonskog Super Heavy. Prema Muskovim planovima, ta raketa moći će nositi slične korisne terete u svemir kao SLS, ali po mnogo nižoj cijeni.

"S obzirom na sve veću konkurenciju tvrtki kao što je Blue Origin, u vlasništvu Jeffa Bezosa, teško je vidjeti ulogu NASA-ine napuhane rakete SLS. Da je Kongresu stalo do svemirske znanosti, NASA-in raketni program bi bio ukinut. NASA bi se umjesto toga usredotočila na definiranje arhitekture misija za program Artemis i angažirala prijevoz tamo gdje je to potrebno. To je bila ideja koju je 2019. godine iznio Jim Bridenstine, tadašnji NASA-in administrator, koji je također tvrdio da bi privatne rakete mogle dovesti Artemis na Mjesec prije nego SLS", ističe Economist.

Ugledni tjednik smatra da bi administracija predsjednika Joea Bidena trebala usmjeriti NASA-ine napore na one područja na kojima još ne postoji tržište kao što su visokorizična znanstvena istraživanja, razvoj tehnologija za svemirske misije koje pomiču granice sadašnjeg znanja ili pronalaženje boljih načina za razumijevanje i praćenje globalnih prijetnji, kao što su klimatske promjene. "Samo djelić od 23 milijarde dolara potrošenih na SLS mogao bi napraviti golemu razliku", smatra The Economist.