Sjedinjene Države Amerike "neće se odšetati [sa Srednjeg istoka] i ostaviti vakuum koji će popuniti Kina, Rusija ili Iran", rekao je njihov predsjednik Joe Biden jučer u Džedi, na konferenciji s arapskim vođama zemalja članica Vijeća za zaljevsku suradnju.
Prethodno je Biden pojedinačno konferirao s državnim poglavarima Egipta, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uvjeravajući ih, prvo, da Amerika ostaje u njihovu regionu i da ih neće ostaviti na cjedilu te, drugo, da ne kani više ondje vojno intervenirati okupacijskim trupama, kako je to učinila u Afganistanu, pa u Iraku, ali da se neće odreći proganjanja terorista.
Nije ušao, koliko znamo, u eksplikaciju tog pojma jer svaka od okupljenih ili bliskih država ima svoju definiciju terorista.
Različiti kriteriji
Osim toga, nijedna od okupljenih država ne dijeli američko gledište o tome što je agresija i kako joj se suprotstaviti: niti jedna se nije pridružila evroatlantskim sankcijama protiv Rusije.
Biden, kako to naglašavaju u Washingtonu, nastoji na Levantu izbalansirati tri mantre svoje vanjskopolitičke agende: ljudska prava, energente, sigurnost.
Sugovornici u Džedi evidentno imaju svoje definicije prava i sigurnosti, ne baš podudarne s američkima. Suglasni su jedino u definiciji energenata, ali sa suprotnih pozicija: Arapi ih vide kao svoj izvor zarade, a Bidenu su to svagdašnje potrebe njegovih atlantskih saveznika u Evropi, bez kojih je izgubio rat protiv Rusije i prije negoli je ozbiljno započeo, osim posredničkoga u mučeničkoj Ukrajini.
Nimalo slučajno, Biden je poimenično nabrojio "kleto trojstvo" američkih strateških suparnika ili čak neprijatelja, protiv kojih nastoji okupiti i objediniti arapsku ekumenu i pridružiti joj Izrael. Računa, ne bez razloga, da većina arapskih režima, baš kao i Izrael, vidi Iran kao prst u oku, a pacifičku supersilu i evroazijsku velesilu kao iranske saveznike.
U tom je sklopu sadašnji posjet američkog predsjednika Joea Bidena Saudijskoj Arabiji izravno u funkciji preslagivanja međunarodnih savezništava po novim globalnim osovinama moći, i ekonomskoj i vojnoj, dakle političkoj.
Daleko od toga da su ondje i svi Arapi istomišljenici. Oman i Katar, patuljci na obali nasuprot iranskoj, imaju solidne diplomatske veze s Iranom, pa su djelovali kao posrednici u ipak opstalim pregovorima Washingtona i Tehrana o iranskome nuklearnom programu, kojemu Izrael prijeti svojim nepriznatim nuklearnim bombama. Katar je bio nedavno i domaćin razgovorâ između američkih i iranskih predstavnika.
Katar i Iran dijele veliko podmorsko plinsko polje ispod Zaljeva (Arapskoga po Arapima, Perzijskoga za ostale). Iran je priskočio u pomoć Kataru kad su ga (s američkim zrakoplovnim bazama ondje) višegodišnjim embargom opasno blokirale bratske države: Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat - zahvaljujući i potpunom odsustvu razumijevanja tadašnjeg predsjednika Donalda J. Trumpa. Ta je blokada završena nedugo prije Bidenova preuzimanja vlasti u Washingtonu.
Emirati i Saudijci su se pak razljutili kad je Biden prestao tretirati jemenske pobunjene hutijevce kao teroriste.
Spašavanje obraza
Biden spašava obraz koreći saudijskog prijestolonasljednika i operativnog vladara Mohammeda bin Salmana zbog ubojstva Jamala Khashoggija, koji je bio i američki utjecajan uvodničar (primijećeno je da se američki predsjednik rukovao s kraljem Salmanom, a da je s mezimcem sinom samo kresnuo šake, onako covidski). Podjednako je badava u Izraelu govorio o pravu palestinske nacije na državu, s kontinuiranim teritorijem. Jer i Izrael mu je nužan, važniji od Palestinaca - pa i drugim Arapima koji se boje Irana.
Politika nije vještina sustolničkog uživanja s istomišljenicima, s osobama istih ili sličnih svjetonazorskih i moralnih standarda, nego okrutan koloplet lobiranja i manipuliranja. U politici je ključno pravilo da je neprijatelj mog neprijatelja, ako ne baš prijatelj, a ono ne samo potencijalan, nego objektivan saveznik, pa kakav bio. Winston Churchill, iskonski antikomunist i monarhist, nije 1941 pošao tražiti redovnice ni milosrdnu braću, nego se srdačno udružio sa Stalinom, s kojim je u Jalti nonšalantno protokolirao već očigledne interesne sfere.
I Biden se tako mora smješkati s autoritarcima, iznuditi da njegov avion bude prvi put u povijesti koji je iz Izraela odletio ravno u Saudijsku Arabiju. Ubi maior, minor cessat, pred bitnijim mora ustuknuti manje važno. Načela su važna ako ne ometaju interese. Biden je zadnji koji bi to zaboravio.