Premda brojevi oboljelih od korone padaju kao i broj umrlih još uvijek nije proglašen završetak pandemije jer nitko nema čarobnu kuglu iz koje bi mogao iščitati buduća događanja. Ovih se dana i u SAD-u vode polemike oko tog pitanja, ali za sad bez ‘pobjednika‘. Potvrđuje to i analiza Eda Yonga objavljena u The Atlanticu.
Naime, nedavno je, nakon tjedna u kojem je 2789 Amerikanaca umrlo od covid-19, predsjednik Joe Biden rekao da je "pandemija gotova". No, epidemiolog, Anthony Fauci kontroverzu oko proglašenja završetka pandemije opisao kao pitanje "semantike", ali činjenice s kojima živimo govore same za sebe. Covid još uvijek ubije otprilike onoliko Amerikanaca svaki tjedan koliko ih je umrlo 11. rujna. Na putu je da ubije najmanje 100 000 godišnje - trostruko više od uobičajenog broja umrlih od gripe. Unatoč velikog smanjenja brojeva, svaki dan se bilježi više od 50.000 infekcija. CDC procjenjuje da 19 milijuna odraslih osoba ima dugi covid. Stvari su se bez sumnje popravile od vrhunca krize, ali nazvati pandemiju "gotovom" je kao nazvati borbu "gotovom" jer vas protivnik udara šakom u rebra umjesto u lice, kažu znanstvenici.
Američki čelnici i stručnjaci pokušavaju proglasiti kraj pandemije od njezina početka, a u međuvremenu suočeni su s novim valovima ili varijantama. Ovakav način razmišljanja ne samo da kompromitira sposobnost nacije da upravlja covidom, već je čini i ranjivom i za druge epidemije. Buduće pandemije nisu hipotetske, one su neizbježne. Tijekom posljednjih desetljeća redovito su se pojavljivale nove zarazne bolesti, a klimatske promjene ubrzavaju tempo takvih događaja. Kako temperature rastu tjeraju životinje na seljenje, susrest će se vrste koje nikada nisu koegzistirale, omogućujući virusima da u njima pronađu nove domaćine - uključujući ljude. Ponovno suočavanje sa svime ovime pitanje je kada će se to dogoditi, a ne hoće li.
Godine 2018. Yong je napisao u časopisu The Atlantic upozoravajući da SAD nije spreman za pandemiju. Tvrdi da ta dijagnoza ostaje nepromijenjena te da je čak bio previše optimističan.
Amerika se smatrala najspremnijom zemlja na svijetu 2019. i ponovno 2021., ali odgovorna je za 16 posto globalnih smrtnih slučajeva od covida unatoč tome što ima samo 4 posto svjetske populacije. Troši više na medicinsku skrb od bilo koje druge bogate zemlje, ali njezine su bolnice svejedno bile pretrpane. Pomogla je u stvaranju cjepiva u rekordnom roku, ali je 67. u svijetu po ukupnom cijepljenju. Amerika je 2020. doživjela najveći pad očekivanog životnog vijeka od bilo koje bogate zemlje i nastavila s padom 2021. Da je situacija bila kao u prosječnim zemljama 1,1 milijun ljudi koji su umrli prošle godine, ili trećina svih smrtnih slučajeva u Americi, još bi bilo živo.
Za izuzetno loš učinak Amerike ne može se okriviti ni Trumpova ni Bidenova administracija, iako su obje činile nečuvene pogreške. Umjesto toga, novi koronavirus iskoristio je mnoge posrnule sustave u zemlji: pretrpane zatvore i domove za starije s nedostatkom osoblja, kronično nedovoljno financiran sustav javnog zdravstva, oslanjanje na komplicirane opskrbne lance i ekonomiju točno na vrijeme, profitni sustav zdravstvene zaštite čiji su radnici već bili iscrpljeni, desetljećima dug projekt razotkrivanja mreža socijalne sigurnosti i naslijeđe rasizma i segregacije koji su već ostavili crnačke i domorodačke zajednice i druge ‘obojene‘ zajednice nesrazmjerno opterećene zdravstvenim problemima. Čak i u godinama prije covida SAD je gubio oko 626.000 ljudi više nego što se očekivalo za naciju njegove veličine i resursa. Covid je jednostavno srušio zgradu čiji su temelji već bili truli, drži Yong.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....