Dva američka predsjednika, bivši i sadašnji, od kojih će jedan u studenom postati i budući, ovog su se četvrtka umalo susreli na jugu Teksasa. Naime, obojica su odlučili posjetiti američko-meksičku granicu, čime su migrantskom pitanju, koje polako, ali sigurno postaje okosnica ovogodišnje predsjedničke kampanje, dali novu dimenziju socioekonomske urgentnosti.
Joe Biden odlučio je posjetiti grad Brownsville u dolini rijeke Grande, koji je godinama bio najprometniji koridor ilegalnih prelazaka granice, a društvo mu je pravio njegov nedavno opozvani ministar nacionalne sigurnosti Alejandro Mayorkas.
Donald Trump se, pak, u društvu teksaškog guvernera Grega Abbotta, zaputio u Eagle Pass, trenutno žarište migrantske krize, gdje je nedavno započeta izgradnja operativne baze u kojoj će 2300 američkih vojnika imati zadatak presretati ilegalne migrante.
Ratno stanje
- Ovo je poput ratnog stanja. Svjedočimo svakodnevnoj invaziji mladih muškaraca koji, meni osobno, izgledaju poput ratnika. Neću se libiti koristiti svu moć koja predsjedniku stoji na raspolaganju u ratnome stanju, a to ću učiniti čim se vratim u Bijelu kuću - poručio je Trump, optuživši svog oponenta zbog porasta stope kriminala u onim gradovima u kojima se bilježi veći priljev migranata.
On, naime, najavljuje da će „biti diktator, ali samo prvi dan”, i da će sva kvaziautoritarna sredstva izvršne vlasti fokusirati na rješavanje ovoga problema. Svojim simpatizerima najavljuje mobilizaciju Nacionalne garde i američke vojske, čiji će zadatak biti po gradovima duž SAD-a deportirati sve migrante koji su u zemlji ilegalno.
Ako je suditi po najnovijim anketama koje je prošloga tjedna, na nacionalnoj razini, proveo pravni fakultet Sveučilišta Marquette, čak 53 posto Amerikanaca, i to mimo ideološkog spektra, smatra da bi se Donald Trump bolje nosio s izazovima na granici s Meksikom. Bidena, u tom kontekstu, favorizira tek 25 posto ispitanika. Istovremeno, prvi put otkad je mjerenja, većina (53 posto) ispitanika „ne bi imala ništa protiv izgradnje zida duž granice s Meksikom”.
Kontrola narativa
- Djeluje kao da većina Amerikanaca svoj stav o migrantskome pitanju formira prema narativu Republikanske stranke, a to je samo po sebi ogroman propust Bidenove administracije. Političkim oponentima daje dovoljno prostora da diktiraju cijelu priču, čime sebe dovodi u poziciju da mora reagirati, umjesto djelovati proaktivno - kritizira Clarissa Martinez De Castro, potpredsjednica latinoameričke inicijative UnidosUS, za The Guardian.
Biden se, tako, našao u vrlo nezahvalnoj poziciji „između čekića i nakovnja”; dužan je približiti se (rastućem) desnom biračkom tijelu koje traži drakonske reforme, a da u tom pothvatu ne udalji umjerene glasače, svjesne nužnosti kompromisa i inkrementalnih promjena.
Baš je zato, u govoru koji je održao na meksičkoj granici, Amerikance pokušao podsjetiti na važnost dvostranačja i kompromisa.
Važnost kompromisa
- U paketu koji je Bijela kuća nedavno pokušala dogovoriti s Kongresom nisam dobio sve što sam htio, baš kao niti druga strana. No, to se zove kompromis i na taj način funkcionira svaka zdrava demokracija - izjavio je, podsjetivši pritom auditorij na činjenicu da je upravo radikalna frakcija Republikanske stranke, predvođena predsjednikom Zastupničkog doma Mikeom Johnsonom, bila ta koja je „minirala” konstruktivne pregovore koji su imali sav potencijal sanirati goruću krizu na Jugu.
Podsjetimo, prema podacima američke granične službe, u prosincu 2023. granicu je u samo mjesec dana prešlo više od 250.000 migranata, od kojih su to mnogi učinili ilegalno.
S obzirom na to da ogroman broj njih po dolasku u SAD odlazi u tzv. „sigurne gradove” na čijim su čelima Bidenovi demokrati, a koji su prema svojim osnivačkim dokumentima „dužni osigurati smještaj svima koji smještaj zatraže”, trenutni je predsjednik pod sve većim pritiskom čak i svojih stranačkih kolega da poduzme konkretne mjere po pitanju smanjenja broja migranata.
- Ovo je naprosto neodrživo - žalio se nedavno i njujorški gradonačelnik Eric Adams, u čiji je grad u manje od dvije godine pristiglo više od 150.000 migranata.