NOVI POLITIČKI SMJER

Tektonski potres na Balkanu: ‘Dečki s Harvarda‘ skinuli s trona neprikosnovenog vladara

Moglo bi to otvoriti vrata prema europodručju i Schengenu, ali ne tako brzo. Zapadne će zemlje tražiti rezultate i predanost

Kiril Petkov i Asen Vasilev

 Nikolay Doychinov/AFP

Bugarsko biračko tijelo okrenule se sigurnom, većinu glasova dali su novoj stranci koju vode dva muškarca s diplomom Harvarda. To je, razumljivo, važnija vjerodajnica od karate pojasa Bojka Borisova ili pjevačke karijere Slavija Trifonova.

Kiril Petkov i Asen Vasilev uzburkali su političke vode nakon što su ušli u prijelaznu vladu koja vodi zemlju od travnja. Tada su održani prvi izbori ove godine nakon kojih stranke koje su ušle u zastupničko tijelo, Narodno Sbranie, nisu uspjele formirati vladu. Nakon izbora u srpnju ponovio se scenarij. Kiril Petkov je vodio ekonomski, a Asen Vasilev resor financija.

Ankete prije izbora i prve izlazne sugerirale su da bi GERB, stranka desnog centra, partnerica HDZ-a u Europskoj pučkoj stranci, koju vodi Bojko Borisov, premijer cijelo prošlo desetljeće, mogao biti izjednačen s "Nastavljamo promjene", političkim entitetom koji su pokrenuli Petkov i Vasilev. Jutro, koje je pametnije od večeri, donijelo je nove rezultate. "Nastavljamo promjene" osvaja 25,85% glasova, GERB je na 20,38%. Te su dvije stranke odnijele većinu glasova bugarskog biračkog tijela.

Nizak odaziv

Relativno je iznenađenje Pokret za prava i slobode (DPS), stranka turske manjine, koja je dobacila do 15,66% glasova, iako je jedan od njezinih prominentnih članova pod udarom američkih sankcija zbog koruptivnog djelovanja.

Na 10,54% je potonuo pjevač Slavi Trifonov i njegova stranka "Postoji takav narod", a najveće je iznenađenje poraz bugarskih socijalista (BSP), koji su osvojili samo 9,07% glasova (poruka Peđi Grbinu). BSP je poznat po jako dobrim vezama s Moskvom.

U Sbranie su još ušli Demokratska Bugarska s 5,9% i otvoreno proruska, antivakserska, radikalno desna stranka Preporod s 5,4% glasova.

image

Bojko Borisov

Dimitar Kyosemarliev

Odaziv je bio nešto ispod 40%, povijesno nizak. Što je razumljivo jer je biračko tijelo zasićeno izborima, a demokratska svijest u Bugarskoj se još razvija.

Istodobno se birao i novi bugarski predsjednik, a sadašnji Rumen Radev je zamalo pobijedio u prvom krugu osvojivši 48,5% glasova dok je Anastas Gerdžikov, koji je imao podršku GERB-a, ponovi rezultat te stranke s 21%.

Nova koalicija

Čini se da je drugi krug već odlučen jer Gerdžikov može dobiti još koji postotak, dok Radevu potreban samo još koji postotak. Kornelija Ninova, čelnica BSP-a, odbacila je mogućnost ostavke zbog izbornog podbačaja navodeći da je Radev, kojeg je stranka podržavala, postigao sjajan uspjeh. Što nema veze s BSP-om, ali Ninova, obrazovana u Rusiji, bi rado u vladu.

Borisov je, čini se, politička povijest. Petkov je rekao da GERB i DPS nisu poželjni partneri te da će nastojati formirati koaliciju s BSP-om, Trifonovim i Demokratskom Bugarskom. Što bi trebalo biti dovoljno za većinu, tanku, ali većinu. Ne bez rizika jer se Demokratska Bugarska protivi suradnji sa socijalistima. Slab rezultat BSP-a bi mogao pomoći u otklanjanju ove prepreke.

Kako se sada čini, postoji izvjesnost da bi Bugarska mogla dobiti vladu. Novu, koja bi prekinula s dosadašnjom politikom koju je vodio Borisov, a karakterizirala ju je potpuna neosjetljivost na korupciju. Zbog čega je proljetos SAD nametnuo sankcije i ljudima bliskim Borisovu.

Novi politički smjer koji bi mogla donijeti nova vlada bio bi izuzetno važan za niz procesa koji traju na Balkanu. Primarno je to pitanje bugarske ovisnosti o ruskom plinu - nedavno je potpisan novi višegodišnji sporazum s Gazpromom. Što Moskvi i dalje otvara prostor izravnog utjecaja na bugarsku politiku.

Jačanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala mogle bi imati pozitivan utjecaj na šire odnose na Balkanu gdje je dosad Sofija bila tretirana kao i druge zemlje ogrezle u nepoštovanje vladavine prava. Moglo bi to otvoriti vrata prema europodručju i Schengenu, ali ne tako brzo. Zapadne će zemlje tražiti rezultate i predanost, kako ne bi došlo do otklona od te politike u slučaju novih izbora. Koji su i dalje opcija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 08:23