Njemački Zeleni prestigli su vladajuću Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) u anketama i po prvi put u povijesti stranke zasjeli na prvo mjesto, dok je CDU pao na najnižu razinu u proteklih 16 godina koliko je na vlasti Angela Merkel.
Anketa koju je provela Forsa za njemački RTL na uzorku od 3505 ispitanika Zelenima daje čak 28% podrške, dok je CDU pao na tek 21%, što u ovom trenutku daje ozbiljne šanse čelnici Zelenih, Annaleni Baerbock, da postane sljedeća kancelarka nakon izbora u rujnu.
Dok su neki analitičari očekivali da bi se Zeleni mogli ozbiljno približiti CDU-u, pa možda ih čak i lagano sustići, ovakav obrat mogao bi se smatrati tektonskim poremećajem u njemačkoj politici, ukoliko ga potvrde i sljedeće ankete.
CDU i njena bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) u kontinuiranom su padu proteklih mjeseci. Nijemcima je većinom dosta epidemioloških mjera, a problemi s programom cijepljenja pripisuju se vladajućima, iako su prvenstveno europski. Dodatni udarac dvjema strankama zadao je niz korupcijskih skandala u kojima su stranački zastupnici posredovali u nabavci zaštitne opreme, koji su procurili u javnost pred lokalne izbore u Falačkom Porajnju i Baden-Württembergu.
Odluka koja je razočarala stranačku bazu
Popularnost kršćansko-demokratske opcije urušila je i interna borba za zajedničkog kandidata za kancelara, koja je trajala mjesecima. Popularniji premijer Bavarske i čelnik CSU-a Markus Söder u konačnici je jučer priznao poraz i podržao čelnika CDU-a Armina Lascheta, no ta je odluka razočarala stranačku bazu koja je velikom većinom preferirala Södera.
Karizmatični bavarski premijer imao je znatnu prednost i među stranačkim glasačima i među općom populacijom, a nedavna anketa stavila je Södera na prvo mjesto kada su građane pitali “koji političar najbolje zastupa vaše interese”, čak i ispred aktualne kancelarke Merkel. Laschet je po istoj anketi bio tek na 12. mjestu.
No, čelnici CDU-a na kraju su se odlučili za utjecajnijeg Lascheta umjesto popularnijeg Södera. Laschet je iskoristio utjecaj u stranci, gdje ga mnogi smatraju odanim sljedbenikom Angele Merkel koji namjerava nastaviti njenu politiku, kako bi si osigurao prestižnu kandidaturu.
Pitanje je koliko je njegov konačni izbor utjecao na rezultate ankete, koja je provedena od 13. do 20. travnja. Laschet je tek 20. potvrđen kao kandidat, što znači da je barem 2000 ispitanika - oni ispitani do 19.4. - dalo svoje mišljenje prije nego što su se demokršćani odlučili za njega. Isto tako, Baerbock je potvrđena kao kandidatkinja Zelenih tek 19., pa ni njen izbor ne može biti jedini zaslužan za njihov povijesni rezultat, iako je sigurno imao utjecaja.
Dok su se demokršćani natezali i prepirali, vijećali iza zatvorenih vrata i vagali između popularnosti i pouzdanosti, Zeleni su složno i jednostavno donijeli odluku tko će od dvoje čelnika stranke biti kandidat za kancelara.
Vizija Zelenih za cijelo društvo
Na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, dvoje supredsjedavajućih - Baerbock i Robert Habeck - objavili su kako su donijeli zajedničku odluku o tome tko bi trebao biti kandidat, i predstavili zajedničku viziju Zelenih kao stranke za cijelo njemačko društvo, s ciljem povesti svoju “raznovrsnu, snažnu i bogatu državu u dobru budućnost”.
Baerbock do sada nije obnašala nikakvu dužnost u saveznoj vlasti. Zastupnica je u Bundestagu, gdje predstavlja nekadašnju istočno njemačku pokrajinu Brandenburg. Kao tinejdžerka bila je uspješna gimnastičarka na trampolini, te je osvojila tri brončane medalje na prvenstvima u Njemačkoj.
Kao srednjoškolka, jednu školsku godinu provela je na Floridi, a nakon studija politologije i prava na Sveučilištu u Hamburgu završila je magisterij iz međunarodnog prava na prestižnom London School of Economics. Jedna je od rijetkih njemačkih političara koji može tečno davati intervjue na engleskom, a ako ostvari pobjedu u rujnu, bila bi najmlađi njemački kancelar u povijesti, i tek druga žena na toj poziciji.
Mnogo se toga još stigne promijeniti do rujna, no glavni problem po vladajuće ostaje odlazak Angele Merkel - čak i ako njena vlada uspije suzbiti pandemiju i uspješno provede cijepljenje, javnost će to pripisati njoj, a ne stranci i novom kandidatu koji se tek treba dokazati na saveznom planu. Glas za CDU više nije glas za poznatu, sigurnu opciju, koliko god će se Laschet truditi prikazati se kao takav.
Širok izbor potencijalnih koalicijskih partnera
Zeleni i Annalene Baerbock sigurno će biti dio buduće savezne vlade - ili kao vodeća stranka i kancelarka, ili kao partner u koaliciji. Ukoliko izbore dočekaju kao pojedinačno najjača stranka, što nikako nije nemoguće, Baerbock će imati širok izbor potencijalnih koalicijskih partnera.
Koalicija s CDU kao manjom strankom vladi bi dala kontinuitet i stabilnost, ali bi vjerojatno uzrokovala i trzavice po nizu pitanja o kojima se Zeleni i demokršćani ne slažu - od energetske tranzicije, odnosa s Rusijom pa do ograničenja brzine na njemačkim autocestama. Zeleni se protive i vojnim intervencijama diljem svijeta, kao i razvoju njemačke industrije oružja, koju CDU podržava.
Prirodnija bi koalicija bila sa socijaldemokratima s kojima imaju znatno više dodirnih točaka, poput socijalnih programa i imigracijske politike. No, njemačke socijaldemokrate (SPD) iscrpile su godine koalicije s Merkel, te je po Forsinoj anketi tek na 13% podrške. Zeleno-crvenoj koaliciji tada bi trebao i treći član, ili liberalni FDP ili lijeva Ljevica (Die Linke).
Ekstremno desni AfD sigurno ide u opoziciju
FDP, koji trenutačno ima 12%, bi se sigurno protivio rastu deficita, na koji računaju i Zeleni i SPD kako bi proveli svoje planove. Socijalistički nastrojena Ljevica tek je na 7%, ali i to bi moglo biti dovoljno da osigura većinu mogućoj zeleno-crveno-crvenoj vladi.
Ukoliko se Nijemci pred izbore, što je isto moguće, odluče da bi ipak radije glasali za sigurniju opciju i ako CDU izađe kao pojedinačno najjača stranka, Baerbock bi tada mogla birati hoće li podržati Lascheta kao kancelara, a zauzvrat inzistirati na provedbi programa Zelenih, ili bi pokušala osigurati većinu s nekom kombinacijom SPD-a, FDP-a i Ljevice - u kojem slučaju bi i dalje mogla sebi osigurati mjesto kancelarke.
Ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) po Forsi ima 12%, a već je duže zacementirana u anketama na oko 11-12%, i njena popularnost niti raste niti pada, bez obzira na skandale koji potresaju stranku. AfD-u je osigurano mjesto u opoziciji, jer niti jedna od preostalih njemačkih stranaka nema namjeru koalirati s njima.