Razorne poplave u sjeveroistočnoj Italiji odnijele su najmanje 14 života i potaknule raspravu o tome kako zaštiti zemlju od prirodnih katastrofa.
Italija se posljednjih godina suočila s brojnim ekološkim krizama. Prošle je godine 12 ljudi poginulo u klizištu izazvanom obilnom kišom, 11 ih je poginulo u poplavama u rujnu, a lavina izazvana lomljenjem glečera u Alpama odnijela je još 11 života. Broj ekstremnih vremenskih događaja zabilježenih prošlog ljeta bio je pet puta veći od broja zabilježenog prije deset godina, prema procjeni poljoprivredne lobističke skupine Coldiretti.
Plan za borbu
Nakon najgorih poplava u 100 godina u Italiji, ministri su sastavili plan za borbu protiv ekoloških katastrofa. Talijanski ministar civilne zaštite Nello Musumeci predstavio je novi nacionalni hidrotehnički plan, koji uključuje izgradnju desetaka brana, bazena i sustava za umjeravanje riječne vode u more. Prijedlogom novog zakona trebala bi se ubrzati obnova nakon katastrofe tako što će pojednostaviti procedure i odrediti rokovi za završetak radova. Također, novi zakon trebao bi veći naglasak staviti na prevencije. "Uzmimo za primjer riječne obale - one se često grade zemljom i ne koriste se betonski blokovi ili ojačavaju zidovi čeličnim kavezima i kamenjem jer name potrebnih okolišnih dozvola. Moramo biti u mogućnosti mapirati najosjetljivija područja i planirati potrebne intervencije", rekao je Musumeci u intervjuu za list La Stampa.
U intervjuu za talijanske novine Corriere della Sera ministar okoliša Gilberto Pichetto Fratin također je pozvao na "manje birokracije" kako bi se preventivne mjere mogle brže provoditi. "Ne možemo nastaviti imati odbore koji sve blokiraju", rekao je Pichetto Fratin.
No, kritičari su skeptični prema novom planu, ističući kako ovo nije prvi put da se nakon tragedije predstavlja plan obrane od poplava.
"Svake tri ili četiri godine ministar dodjeljuje sredstva za hitni plan koji se ne realizira", rekla je za britanski Times stručnjakinja Talijanskog društva za geologiju okoliša Paola Pino D‘astore, dodavši kako bi novi plan koštao oko 30 milijardi dolara, što je ogromno povećanje u odnosu na slične projekte predstavljene u posljednja dva desetljeća.
Nisu potrošili novac
Iako je Italija odgovorila na razorne poplave 2014. godine ambicioznim planom za borbu protiv hidrogeološke nestabilnosti, sljedeća vlada je odustala od planova, a 8,4 milijarde eura ostalo je nepotrošeno.
Oporbeni političari pozvali su da se sredstva za oporavak od pandemije preusmjere na izgradnju obrane od poplava.
Geografija Italije, s gustom mrežom rijeka, planinskim prostranstvima i gusto naseljenim područjima, čini je vrlo osjetljivom na poplave i klizišta. Kritičari tvrde da je prirodna ranjivost zemlje pojačana političkom kratkoročnom vizijom i desetljećima neregulirane gradnje u nekim regijama. U Emilii-Romagni, području najteže pogođeno posljednjim poplavama, između 2020. i 2021. godine je čak 658 hektara prenamijenjeno iz poljoprivrednih u građevinska zemljišta.
"Cement je nepropustan, tako da voda samo teče preko njega. Nažalost, ovu krizu je izazvao čovjek", ističe Pino D‘astore.
Iako na nacionalnoj razini nema konsenzusa oko obrane od poplava, pojedini lokalni čelnici uspjeli su iznaći rješenja za probleme ekoloških katastrofa. Primjerice, nakon što je 1996. Cesenatico, grad od 26.000 stanovnika u regiji Emiliji-Romagni, pogodila velika poplava, 40 milijuna eura nacionalnih i regionalnih sredstava uloženo je u izgradnju najsuvremenije obrane od poplava. "Kad su poplave pogodile regiju, bazeni su se napunili. Ova obrana od poplava nas je spasila prošlog tjedna", rekao je Matteo Gozzoli, gradonačelnik Cesenatica.