Talibani u Norveškoj na velikom humanitarnom summitu traže pomoć za gladni narod

Ljudska prava i humanitarna kriza u Afganistanu, gdje glad prijeti milijunima ljudi, bit će u središtu razgovora koji počinju u nedjelju u Oslu između talibana, Zapada i pripadnika afganistanskog civilnog društva.

U prvom posjetu Europi od povratka na vlast u kolovozu, talibani će se sastati s norveškim dužnosnicima i predstavnicima SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke, Italije i Europske unije.

Talibansko izaslanstvo vodit će ministar vanjskih poslova Amir Kan Mutaki.

Na dnevnom redu bit će "oblikovanje predstavničkoga političkog sustava, odgovor na urgentnu humanitarnu i ekonomsku krizu, sigurnosna i protuteroristička pitanja i ljudska prava, pogotovo obrazovanje djevojčica i žena", rekao je dužnosnik američkoga State Departmenta.

Tvrdolinijaški islamisti svrgnuti su 2001. no ponovno su brzo zauzeli vlast kad su se međunarodno snage počele konačno povlačiti.

Talibani se nadaju da će razgovori pomoći "pretvoriti atmosferu rata ... u mirnodopsku situaciju", rekao je vladin glasnogovornik Zabihula Mudžahid za AFP u subotu.

Talibansku vladu nije još priznala ni jedna vlada, a norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt naglasila je da razgovori neće "predstavljati legitimiziranje niti priznavanje talibana".

"Međutim, mi moramo razgovarati s de facto vlastima u zemlji. Ne smijemo dopustiti da politička situacija vodi još goroj humanitarnoj katastrofi", rekla je Huitfeld.

'Moramo uključiti vladu'

Humanitarna situacija u Afganistanu drastično se pogoršala od kolovoza.

Međunarodna pomoć, kojom se financira oko 80 posto afganistanskoga proračuna, iznenada je prekinuta kad je SAD zamrznuo 9,5 milijardi dolara imovine Afganistanske središnje banke.

Nezaposlenost je naglo porasla, a plaće javnih službenika nisu isplaćene mjesecima u zemlji već pogođenoj s nekoliko teških suša.

Glad sada prijeti 23 milijuna Afganistanaca, ili 55 posto stanovnika, prema Ujedinjenim narodima, koji kažu da je ove godine potrebno 4,4 milijarde dolara od zemalja donatora za rješavanje humanitarne krize.

"Bilo bi pogrešno prepustiti afganistanski narod kolektivnoj kazni samo zato što se de facto vlasti ne ponašaju ispravno", ponovio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u petak.

Bivši predstavnik UN-a u Afganistanu Kai Eide rekao je za AFP: "Ne možemo nastaviti s distribucijom pomoći zaobilazeći talibane".

"Ako želite biti djelotvorni, morate na ovaj ili onaj način uključiti vladu", naglasio je.

Međunarodna zajednica čeka vidjeti kako islamski fundamentalisti namjeravaju upravljati Afganistanom, nakon što su u velikoj mjeri kršili ljudska prava u vrijeme dok su bili prvi put na vlasti, između 1996. i 2001.

Premda talibani tvrde da su se modernizirali, žene su još uvijek uglavnom isključene iz javnog zapošljavanja, a srednje škole za djevojke ostale su u velikoj mjeri zatvorene.

Prvog dana razgovora u Oslu koji se održavaju iza zatvorenih vrata, očekuje se da će se talibansko izaslanstvo sastati s predstavnicima afganistanskoga civilnog društva, među kojima su istaknute čelnice i novinari.