Suosnivač talibanskog pokreta Mula Abdul Ghani Baradar vodit će novu afganistansku vladu, rekli su u petak izvori iz te islamističke skupine, dodajući da će ta informacija uskoro biti i objavljena.
Baradaru, koji vodi politički ured talibana, na visokim položajima u vladi pridružit će se i Mula Mohamad Jakub, sin pokojnog talibanskog utemeljitelja Mule Omara, i Šer Mohamad Abas Stanekzai, rekla su tri izvora.
"Svi najviši čelnici stigli su u Kabul, gdje su u posljednjoj fazi pripreme za objavu nove vlade", rekao je talibanski dužnosnik Reutersu, pod uvjetom da ostane anoniman.
Talibani, koji su zauzeli Kabul 15. kolovoza nakon što su osvojili veći dio zemlje, naišli su na otpor u dolini Pandžšir, sjeverno od glavnoga grada, uz izvješća o teškim borbama i žrtvama.
U Pandžširu je nekoliko tisuća boraca regionalnih milicija i ostaci vladinih oružanih snaga pod vodstvom Ahmada Masuda, sina bivšeg zapovjednika mudžahedina Ahmada Šaha Masuda.
Čini se da su pokušaji pregovaranja o nagodbi propali, a dvije strane jedna drugu krive za neuspjeh.
Legitimitet vlade u očima međunarodnih donatora i ulagača bit će ključan za gospodarstvo koje se bori sa sušom i posljedicama razaranja u sukobu u kojem je ubijeno oko 240.000 Afganistanaca.
Humanitarne skupine upozorile su na nadolazeću katastrofu, a gospodarstvo, koje se godinama oslanja na milijune dolara inozemne pomoći, blizu je kraha.
Mnogi Afganistanci borili su se da prehrane obitelji usred velike suše, prije nego što su talibani preuzeli vlast, a glad bi sada mogla pogoditi milijune ljudi, kažu agencije za pomoć.
"Od 15. kolovoza vidjeli smo kako se kriza ubrzava i pojačava, s gospodarskim kolapsom koji prijeti ovoj zemlji", rekla je za Reuters iz Kabula Mary-Ellen McGroarty, voditeljica Svjetskog programa za hranu u Afganistanu.
Talibani su provodili radikalni oblik šerijata ili islamskog zakona kada su vladali od 1996. do 2001. godine.
No ovaj put, pokret pokušava svijetu predstaviti umjerenije lice, obećavajući da će štititi ljudska prava i suzdržati se od odmazde nad starim neprijateljima.
Sjedinjene Države, Europska unija i drugi sumnjaju u njihova jamstva, te naglašavaju da formalno priznanje nove vlade i gospodarska pomoć ovise o njihovim postupcima.