Report Gojka Drljače

Talibani naložili rezanje cijena avionskih karata, PIA ukinula letove: ‘Fizički su maltretirali osoblje‘

U afganistanskom kaosu letovi s kabulskog aerodroma jako su se prorijedili i nakon novog otvaranja prije mjesec dana
Kabul, aerodrom/Ilustracija
 Hoshang Hashimi

Talibanske vlasti u Afganistanu prošli tjedan naložile su Pakistan International Airlines (PIA) da snizi cijene karata za internacionalne letove iz Kabula. Naredba Talibana propisala je kako PIA ne smije karte naplaćivati više nego što ih je naplaćivala prije nego su koalicijske snage napustile Afganistan. Međutim, PIA je odlučila suspendirati sve letove iz Kabula jer nije željela pristati na intervenciju Talibana. S obzirom da je PIA jedina kompanija koja je imala internacionalne letove iz Kabula, sada nakon odluke Talibana o snižavanju cijena karata više nema međunarodnih letova iz Afganistana te je zemlja po pitanju zračnog prometa odsječena od ostatka svijeta. Prema pisanju Al Jazeere, glasnogovornik PIA-e objasnio je kako su se, osim pitanja cijene karata, suočavali s neprofesionalnim ponašanjem nove vlasti kod vođenja zračne luke što je uzrokovalo redovita kašnjenja, a u jednom su navratu fizički maltretirali osoblje PIA-e. Glasnogovornik nije rekao kada ponovo namjeravaju organizirati internacionalne letove u i iz Kabula.

Ova priča o Talibanima, Afganistanu, cijenama i zračnim letovima simptomatična je za trenutak u kojem se čak i zapadne zemlje suočavaju s pitanjem da li administrirati cijene ako one nastave rasti iznad „prihvatljivih razina“. Sada se, naime, otvara pitanje mogu li doista države administrativnim mjerama spriječiti pretjerani rast cijena te što su to „prihvatljive razine“ cijena, odnosno u kojem trenutku (ne)intervenirati?

Ako uzmemo Talibane za primjer, njihova zapovijed PIA-i da spuste cijenu karata na razinu prije stvaranja Islamskog Emirata, prosječnom građaninu činit će se sasvim razumnom. Naime, cijene letova iz Kabula do Islamabada u zrakoplovima PIA-e iznosila je prije povratak Talibana na vlast 120-150 dolara, a nakon što su ti vjerski ekstremisti preuzeli zemlju karte su se počele prodavati i po 2500 dolara.

U afganistanskom kaosu letovi s kabulskog aerodroma jako su se prorijedili i nakon novog otvaranja prije mjesec dana. Određeni broj Afganistanaca, poput menadžera, tretirao je mali prozor za letove u inozemstvo, koji je PIA jedina držala otvorenim, kao veliku dragocjenost, a PIA je rizike procjenjivala visokima te je cijenama odgovarala na potražnju i rizike. Pri tome tvrde da su morali plaćati premije osiguranja za po 300 putnika oko 400.000 dolara, što pak znači da nisu imali ekstraprofite. Tvrde kako su održavali liniju s Kabulom iz humanitarnih razloga. Pri tome su Talibani počeli u zadnji trenutak mijenjati propise za letenje i raditi probleme oko dozvola za letove. S obzirom da su granice Afganistana de facto zatvorene, ukidanje internacionalne zračne linije iz Kabula praktično znači potpunu blokadu zemlje.

Iako se briga političara (Talibana) za interese građana kroz kontrolu cijena čine racionalnima, one najčešće kratkoročno najviše služe poticanju popularnosti političara dok dugoročno povećavaju trošak za porezne obveznike, kao i strukturne probleme. Vrlo često politike koje vode političari uzrok su neriješenih strukturnih problema koji rade pritisak na više cijene.

Kako pitanje cijena karata rješavaju zapadni zračni prijevoznici, koji su suočeni sa snažnim pritiskom ulaznih troškova? Prema podacima International Air Transport Association u godini dana cijene goriva su se udvostručile te su dosegle 750 dolara po metričkoj toni. Veliki prijevoznici, poput Delta Airlinesa, počeli su umjesto oporavka poslovanja najavljivati nove gubitke. Od početka krize uzrokovane pandemijom imali su u Delti samo dva pozitivna kvartala. Slično su prošli i ostali.

Iako su u ranijim vremenima zračni prijevoznici prebacivali ulazne troškove na putnike, sada to ne čine jer potražnja za kartama još uvijek nije na razini na kojoj je bila prije pandemije te pokušavaju stimulirati povrataka putnika prihvatljivim cijenama.

Poseban je problem to što su mnogi zračni prijevoznici prestali raditi hedging na buduće troškove goriva nakon što je prošlogodišnja kriza napravila nered na tržištu te su stoga sada još izloženiji rastu cijena. Ryanair tako je u 2020. samo na cijeni goriva izgubio oko 300 milijuna dolara. Većina zračnih prijevoznika prošla je po ovom pitanju slično kao Ryanair.

I pored ogromnih gubitaka zbog prekida prijevoza u 2020. te neočekivano snažnog rasta cijene goriva, zračni prijevoznici ipak održavaju linije živima uz prihvatljive cijene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 12:06