ČEKA SE NAREDBA

Tajni strah Zapada: ‘U slučaju kolapsa Rusa na jugu, doći ćemo do neočekivanih problema‘

Satelitske snimke prikazuju protutenkovske barikade, tzv. zmajeve zube...

Ukrajinski vojnici kod Bahmuta

 Aa/abaca/Abaca Press/Profime/Aa/abaca/abaca Press/profime

U narednim danima ili tjednima očekuje se velika ukrajinska protuofenziva na bojištu, no gotovo nitko ne zna točno gdje i kada će do nje doći. Tek pet dužnosnika upoznato je sa svim detaljima, istaknuo je početkom mjeseca Oleksij Danilov, šef ukrajinske sigurnosne službe. Istovremeno, ruske snage su spremne za ukrajinski napad. Dana 12. travnja britanska vojna obavještajna služba objavila je da je Rusija završila izgradnju tri sloja obrambenih linija duž 120 kilometara linije bojišnice u pokrajini Zaporižje u iščekivanju ukrajinskog napada u pravcu Melitopolja.

Satelitske snimke prikazuju protutenkovske barikade, tzv. zmajeve zube, koje se protežu jugoistočno duž autoceste P37 od mjesta Široke. Osvajanje Melitopolja bio bi velik korak za Ukrajini u nastojanjima da prekine ruski kopneni most između okupiranih regija Donbasa i Krima.

Ukrajinske ofenzivne snage sastoje se od najmanje oko 10 brigada - neki izvori govore i do 18 - od kojih su 9 naoružali i opskrbili zapadni saveznici. Brigada se obično sastoji od nekoliko tisuća ljudi. Tih 9 brigada trebale bi raspolagati s ukupno više od 200 tenkova, 800 drugih oklopnih vozila i 150 sustava topništva, prema američkim obavještajnim dokumentima koji su procurili početkom ožujka i naširoko kružili internetom u travnju. To je velika sila, kako piše ugledni The Economist, ali, upozoravaju, s nekim očiglednim slabostima.

Kako postići iznenađenje?

Većina njihovih borbenih vozila ima malo ili nimalo oklopa, a količina topništva je relativno skromna - čini se da je 21. brigadi dodijeljeno tek 10 topničkih sustava. Također, kao značajno Economist ističe da je najnovija oprema raspoređena po jedinicama, a nije koncentrirana u njih nekoliko. No, Kijev bi mogao napraviti neke promjene u svom borbenom planu kao odgovor na curenje informacija, ali ne može rasformirati i presložiti brigade koje su možda zajedno vježbale i pripremale se tjednima ili mjesecima.

Jedan veliki problem za Ukrajinu također je na koji način postići iznenađenje. Ako nagomila svoje snage na nekom određenom mjestu, Kremlj bi mogao uočiti te pripreme i u skladu s tim ojačati svoje linije. Ta činjenica otvara opciju obmane, kako navodi umirovljeni australski general-bojnik Mick Ryan. Ukrajina će morati prikriti koncentriranje snaga, stožere i logistička središta. "To bi također moglo značiti da ćemo vidjeti mnogo manjih, mini-ofenziva, a ne nekoliko velikih", rekao je Ryan, a sve kako bi se izazvala zbunjenost u ruskim redovima te ih se zavaralo u pogledu glavnih napora Ukrajine.

Kijev ima određeno iskustvo s tim - pametno su iskoristili prvu protuofenzivu prošlog ljeta u regiji Herson, kako bi odvratili pozornost od iznenadnog napada u Harkivu na istoku. Ukoliko je ukrajinska vojska kadra postići taktičko iznenađenje, iduće je pitanje mogu li probiti rusku obranu i potom brzo poslati više snaga kroz probijene ruske redove. Pritom će im biti potrebna mobilna protuzračna obrana kako bi držala ruske zrakoplove podalje od akcija, nije jasno ima li dovoljno tih resursa.

Također, ukrajinske snage će morati prelaziti preko rijeka te minskih polja, kao i preko zastrašujuće mreže ruskih rovova i utvrda. "Nema vojnog pothvata koji je teže isplanirati, uskladiti i izvesti od zajedničkog probijanja preko prepreka s različitim borbenim dijelovima vojnih snaga", kaže Ryan.

U teoriji, precizno topništvo može brzo uništiti i posve pripremnu obranu, navodi Ben Barry iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), ukazujući pritom na britansku uporabu višecijevnih raketnih sustava za uništavanje bunkera u Afganistanu. No, to zahtijeva stručnu sinkronizaciju topništva, pješaštva i oklopnih jedinica na način da vojne snage ne krenu u napredovanje ni prerano, dok je obrana još netaknuta, ni prekasno, kada ruski pozadinski ešaloni već pojačaju pozicije na koje je usmjerena baražna vatra.

Ukrajinski uspjeh i destabilizacija Rusije

Do sada je ukrajinska vojska uglavnom provodila operacije u nizovima - prvo bi bila pokrenuta topnička paljba, a zatim bi krenulo kopneno napredovanje - umjesto ovakvih zahtjevnijih, koordiniranih operacija, navodi vojni analitičar Franz-Stefan Gady. Tome je tako djelomično zbog konzervativnih zapovjednika sovjetskog tipa, ali i nedostatka kombiniranog naoružanja na razini velikih razmjera, ističe Gady. Poboljšanje ukrajinskog sustava zapovijedanja i kontrole bilo je prioritet zapadnih časnika koji pomažu u obuci i savjetovanju ukrajinskih generala u Njemačkoj posljednjih tjedana.

Tajming ofenzive također je neizvjestan, a i vremenske prilike važan su faktor. Američki obavještajni analitičari računaju da će tlo na istoku Ukrajine biti blatnjavo do početka svibnja. Također, izvjesno je da trećina brigada koje opskrbljuje Zapad neće biti potpuno opremljena i obučena do kraja travnja. Ukrajinski Glavni stožer mogao bi pokrenuti inscenirani napad, s nekim brigadama ubačenim naknadno, kako će pristizati, kaže Barry, ali ističe da bi isto tako Kijev mogao odlučiti sve te resurse sačuvati za "veliki prasak", maksimirajući tako pritisak na rusku obranu. S druge strane, predugo čekanje bi omogućilo Rusiji da se dodatno ukopa i obnovi zalihe streljiva.

Zapadni dužnosnici upoznati s ukrajinskim pripremama nisu sigurni kako će se stvar odvijati. Od vitalne je važnosti, kako navode, da ukrajinske snage imaju samopouzdanja da nastave napredovati. Ruska višeslojna obrana osmišljena je tako da namami jedinice koje napreduju u "zone ubijanja", unaprijed ‘pokrivenim‘ preciznim topništvom. Ako se ukrajinske snage uspaniče i zastanu, mogle bi biti desetkovane.

No, tu je još jedna zapadna zabrinutost, a to je da se dogodi upravo suprotno - da dođe do neočekivanog kolapsa ruskih snaga, što bi dovelo do toga da se ukrajinska vojska probije do vrata Krima i dođe u poziciju da zatvori nelegalno anektirani poluotok, napadne tamošnje ruske luke i baze te onemogući ruskim brodovima pristup Azovskom moru. Veliki ‘džepovi‘ ruskih snaga tada bi također mogli ostati zarobljeni u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti.

Takvo poniženje Moskve smatra se malo vjerojatnim - procurjela procjena američke Obrambene obavještajne agencije (DIA) predviđa tek "marginalne" dobitke za obje strane ove godine - ali to ipak nije nemoguće. Mnogim ukrajinskim dužnosnicima to bi itekako dobrodošlo, no neki na Zapadu su zabrinuti da bi ozbiljan napredak ukrajinskih snaga destabilizirao Rusiju do opasnog stupnja, što bi Kremlju otežalo pristanak na bilo kakve pregovore.

‘Ukrajina možda neće imari drugu priliku‘

Bilo bi puno bolje, smatraju oni, da ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nekako ‘polu-dragovoljno‘ povlačenje, kao što je to učinio pri povlačenju snaga sa zapadne obale rijeke Dnjipro u regiji Herson u studenom prošle godine. Cilj, naime, kako navodi Economist, nije vojno poraziti Putina, već ga uvjeriti da bi svaki pokušaj ponovnog osvajanja izgubljenog teritorija zahtijevao val za valom politički vrlo riskantne mobilizacije u Rusiji.

No, to, kako se procjenjuje, neće biti lako. Čini se da je Putin i dalje uvjeren da je vrijeme na njegovoj strani. Uporno je ulazio iz neuspjeha u neuspjeh na svakom koraku, inzistirajući na ratu i nakon poraza pred vratima Kijeva na početku invazije, a potom tjerajući od siječnja stotine tisuća mobiliziranih regruta u uzaludnu ofenzivu kod Bahmuta.

Procjena DIA-e, koju je prvi objavio Washington Post, kaže da bi Moskva, čak i ako bi Ukrajina nanijela "neodržive gubitke ruskim snagama", prije provela novu mobilizaciju nego pristala na pregovore. Ruski parlament je 12. travnja donio novi zakon koji omogućava ministarstvu obrane da umjesto fizičkih izdaje elektroničke pozive za služenje vojnog roka, što olakšava regrutaciju novih vojnika. Čini se, procjenjuje Economist, da je još jedan val mobilizacije neizbježan.

Ukrajina, pak, možda neće imati drugu priliku. Protuofenzivu može održavati kroz proljeće i možda do ljeta, smatra Michael Kofman iz CNA. No, u tom bi procesu potrošila streljivo i ljudstvo, upozorava on, a ovo kako je sada bi, kako kaže, mogla biti "gornja točka" zapadne pomoći. Izbori u Americi i nedostatak opreme nametnuli bi sve veća ograničenja kada je ukrajinska borba u pitanju. Stoga bi nadolazeći mjeseci mogli biti odlučujuće razdoblje rata, zaključuje se u analizi The Economista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:01