Iako je ukrajinska luka Mariupolj pala i ruski su vojnici zarobili gotovo dvije tisuće ukrajinskih branitelja, među njima i pripadnike ozloglašene pukovnije Azov, sama postrojba postoji i dalje, obučava nove pripadnike i pokušava se udaljiti od svojih nacionalističkih korijena. U šumama pokraj grada Zaporižja u tijeku je obuka nova tri voda posebnih postrojbi Azova.
Njihovi vojnici - sve redom dobrovoljci koji su prije rata imali normalne poslove - izjavili su za WSJ da u današnjem Azovu nema ni govora o neonacizmu.
Nogometni huligani
"Ne vjerujte ruskoj propagandi", rekao je Vjačeslav Rodionov, koji je prije rata svirao flautu u Kijevskom simfonijskom orkestru, a danas vodi postrojbu od oko 20 boraca Azova.
"Lagat će o Azovu koliko god mogu, zvat će nas nacistima - ali pravi nacisti su ruski vojnici", rekao je.
No Azov definitivno ima problematičnu prošlost. Prvi zapovjednik pukovnije, Andrij Biljecki, pridružio se Azovu 2014. nakon što je vodio političke skupine koje su otvoreno koketirale s neonacističkom i rasističkom ideologijom. Unatoč tome, postrojbi su se pridružili mnogi domoljubni Ukrajinci koji su htjeli pomoći u obrani Mariupolja od tadašnjih napada proruskih separatista iz Donbasa. Osnovan u vrijeme kad je ukrajinska vojska bila u rasulu, okupio je borce iz svih društvenih sfera koji su uspješno obranili grad.
Prvi pripadnici Azova bili su stvarno raznolika skupina - amaterski povjesničari, neonacisti i nogometni navijači. Ipak, radilo se o relativno obrazovanoj skupini ljudi. Prema podacima iz 2014., kad je postrojba brojila 345 ljudi, čak 40 posto njih bilo je fakultetski obrazovano, a dvojica su imala doktorat.
Postrojba danas ima problema s nabavom oružja za svoje vojnike. Američki je Kongres 2018. zabranio naoružavanje i obuku te postrojbe, a skupina demokratskih zastupnika čak je zahtijevala od tadašnjeg ministra vanjskih poslova Mikea Pompea da uključi Azov na listu stranih terorističkih organizacija, zajedno s al-Qaedom i Islamskom državom. Tad su Azov okarakterizirali kao "nasilnu bijelu rasističku ekstremističku skupinu" te tvrdili kako je ona "regrutirala, radikalizirala i obučavala američke građane godinama", pozivajući se na izvještaj američkog FBI-a.
Danas većina njih opreznije bira riječi kad govore o toj skupini.
"Osjetljiv sam na činjenicu da prošlost nije nužno prolog u ovom slučaju", rekao je demokratski zastupnik Jason Crow iz savezne države Kolorado.
"Skupine se mogu mijenjati i evoluirati i rat je mogao promijeniti tu organizaciju", rekao je i dodao da "ne zna ni za kakvu informaciju koja u ovom trenutku izravno povezuje borce Azova s ekstremizmom".
Protiv fašizma
Novi borci Azova ponovno se regrutiraju iz svih društvenih slojeva, a novinarima tvrde da se protive fašizmu te da nemaju nikakve ekstremističke poglede. Sebe opisuju kao nogometne navijače, a na uniformama - koje si je većina morala sama nabaviti - nose zakrpe s logotipima omiljenih nogometnih timova.
Mnogi su pravnici, među njima su i učitelji klavira i glazbenici, poput Rodionova, pa čak i trgovac koji je u Kijevu imao dućan s veganskom hranom za kućne ljubimce. Tvrde da su se dobrovoljno prijavili u Azov ne zato što su nacionalisti, nego zato što im ta postrojba jamči najbrži pristup prvoj liniji bojišta i jer je na glasu kao elitna postrojba.
Unatoč tome, slabo su opremljeni. Osim puškama - koje su brojni vojnici morali nabaviti sami - novaci raspolažu s tek nekoliko protutenkovskih sustava Javelin i NLAW. Dragovoljci Azova sve moraju nabaviti sami - čak i čizme i pancirke. No prijave i dalje dolaze.