Kina organizira veliku proslavu desete obljetnice inicijative Pojas i put, vanjskopolitičke inicijative uz pomoć koje Peking kreditiranje velikih infrastrukturnih projekata u siromašnijim zemljama koristi za širenje kineskog utjecaja u inozemstvu.
Na trećem summitu Pojas i Put ovaj će se tjedan u Pekingu okupiti predstavnici mnogih od gotovo 150 zemalja uključenih u inicijativu. U utorak je stigao i ruski predsjednik Vladimir Putin. Za Putina i kineskog lidera Xi Jinpinga to je prilika da pokažu svoje savezništvo i partnerstvo protiv Sjedinjenih Država i drugih zapadnih nacija u trenutku globalne krize izazvane Hamasovim napadom na Izrael, piše Washington Post.
Veliki summit u Pekingu dokaz je učvršćenja velike svjetske podjele: s jedne su strane Kina, Rusija i Iran, a s druge SAD i njegovi saveznici u NATO-u, piše Washington Post. U Pekingu je i mađarski premijer Viktor Orbán.
Kineski lider Xi Jinping najvažniji je Putinov partner na svjetskoj sceni, a Putinov dolazak u Peking naglašava ovisnost Moskve o podršci Kine zbog zapadnih sankcija protiv Rusije, ocjenjuje New York Times. Obje zemlje imaju slične stavove o krizi na Bliskom istoku: nisu izravno osudile Hamas, nego su pozvale na prekid nasilja i oživljavanje razgovora o palestinskoj državi. Kineski ministar vanjskih poslova ovaj je vikend optužio Izrael da je otišao predaleko u odmazdi u Gazi, Putin je u ponedjeljak pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da spriječi humanitarnu katastrofu u pojasu Gaze.
Xi Jinping pokrenuo je inicijativu Pojas i put prije deset godina kako bi iskoristio gospodarsku moć Kine za povećanje geopolitičkog utjecaja. Uglavnom kroz kredite, Kina je otad uložila gotovo bilijun dolara u sklopu Pojasa i puta, ocjenjuje NYT. Uložila je uglavnom u zemlje u razvoju, za gradnju elektrana, cesta, zračnih luka, telekomunikacijskih mreža i druge infrastrukture.
Cilj je bio velikim infrastrukturnim projektima povezati Kinu sa zemljama Azije, Afrike, Latinske Amerike i dijelovima istočne i južne Europe. Kina je tako dobila ulogu u globalnom razvoju koja se može uspoređivati s ulogom SAD-a i Svjetske banke.
Kinesko kreditiranje dosegnulo je vrhunac u 2016. s gotovo 90 milijardi dolara, a zatim je palo na manje od pet milijardi dolara u 2021., izračunao je Centar za politiku globalnog razvoja Sveučilišta u Bostonu. New York Times piše koliko je bio utjecajan rad Wanga Jisija, predsjednika Instituta za međunarodne i strateške studije na pekinškom sveučilištu, koji je 2012. pisao da bi Kina trebala manje pozornosti posvetiti sučeljavanju s moćnim američkim istočnim saveznicama poput Japana, Južne Koreje, Tajvana i Filipina, i koncentrirati se više na središnju Aziju i Bliski istok.
Kad je kasnije te godine preuzeo vlast, Xi Jinping primijenio je to u novu vanjsku politiku Kine. Kinezi su u tom trenutku tek počeli slati robu u Europu vlakovima koji su slijedili 2000 godina staru rutu Puta svile. Xi Jinping je u rujnu 2013. iz Kazahstana najavio Ekonomski pojas Puta svile, a uskoro i povezivanje južne i jugoistočne Azije s istočnom Afrikom. Do 2019. sporazume s Kinom potpisali su Mađarska, Portugal, pa čak i Italija, uključujući se u inicijativu koja je u međuvremenu preimenovana u Pojas i put. Isto su učinili Iran, Saudijska Arabija te zemlje Latinske Amerike i Afrike.
Mnogi lideri zemalja u razvoju oduševljeno su dočekali da uzmu kredite za velike infrastrukturne projekte, ponekad upitne isplativosti, za koje bi teško dobili zajam od zapadnih financijskih institucija. Masovno su se gradile ceste, željezničke pruge, ali i elektrane na ugljen, dok Kina sada poručuje da se okreće ekološki čistim investicijama. Si Yinbo, izvršni potpredsjednik kineskog Silk Road Funda, izjavio je 25. rujna da se projekti više neće financirati ako ne prođu ekološke testove.
Kako rastu svjetske kamatne stope, a dolar raste, zemlje u razvoju zapele su s golemim kreditnim ratama jer je Kina uvjete otplate vezala uz dolar. Pandemija je produbila krizu, Kina je dopustila siromašnima odgodu dijela otplate, ali odbija pozive za oprost duga. U pregovorima o otpisu duga zemljama poput Šri Lanke, Surinama i Zambije Kina je zauzela tvrd stav, piše NYT.
Partnerstvo Kine i Rusije jača otkako su Putin i Xi potpisali sporazum o "prijateljstvu bez ograničenja" uoči ruske invazije na Ukrajinu kada je Putin prisustvovao Olimpijskim igrama u Pekingu. Putin sve više ovisi o potpori Pekinga kako bi prebrodio ekonomske teškoće u koje ga je gurnuo rat u Ukrajini i zapadne sankcije, navodi Washington Post.
Očekuje se da će u razgovorima u Pekingu za Putina biti među prioritetima ideja o gradnji plinovoda Snaga Sibira 2, piše NYT. Taj plinovod pomogao bi u preusmjeravanju ruskog plina od Europe prema Kini. Međutim, nejasno je koliko Peking podržava projekt koji zahtijeva gradnju plinovoda kroz Mongoliju.
Brojke pokazuju pad kineskog izvoza u SAD, Europu i članice Udruge država jugoistočne Azije, a Rusija je postala važno izvozno tržište za Kinu, s porastom od 56 posto u prvih devet mjeseci ove godine. Ukupna razmjena Kine i Rusije porasla je 30 posto u prvih devet mjeseci, a očekuje se da će u 2023. oboriti prošlogodišnji rekord od 190 milijardi dolara.
Više od trećine ruskog izvoza nafte sada ide u Kinu. Kina je također uskočila kako bi popunila prazninu koju su zapadne tvrtke ostavile povlačeći se iz Rusije. Svaki drugi automobil prodan u Rusiji sada dolazi iz Kine. Očekuje se da će najmanje 380.000 vozila biti prodano do kraja godine, prema navodima kineske novinske agencije Xinhua. Prije rata je kineska prodaja automobila Rusiji bila zanemariva.