Ključni događaji
- 46. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- u Harkovskoj oblasti snimljen je 13 km dug ruski konvoj koji se kreće u smjeru jugoistoka, vrlo vjerojatno prema Donbasu
- u Buzovi kod Kijeva pronađena je nova masovna grobnica s tijelima civila
- ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je zatražio potpuni energetski embargo protiv Rusije
- ruske snage gađale su u nedjelju ujutro područje Luganska i Dnipra
- britansko Ministarstvo obrane tvrde da Moskva na ukrajinsku frontu poziva vojnike koji su otpušteni iz službe
>>> NOVO 22:40 Procjena pada ukrajinskog BDP-a u ovoj godini procjenjuje se na 45.1 posto, objavila je Svjetska banka. Drugim riječima, ukrajinskoj ekonomiji dogodio se kolaps, puno gori nego što se predviđalo.
S druge strane, Rusiji se predviđa pad BDP-a od 11.2 posto.
- Nakon ovog rezultata naše analite mnogi će se otrijezniti. Regija se počela oporavljati od krize uzrokovane koronavirusom, a sada se sve preokrenulo - rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
20:52 Broj preminulih osoba nakon napada na željeznički kolodvor u Kramatorsku porastao je na 57. Guverner regije Donjeck, Pavlo Kiriljenko, također je dodao da je 100 osoba ranjeno.
19:52 Ukrajina je u nedjelju obavijestila IAEA da je provela prvu smjenu zaposlenika u nuklearnoj elektrani Černobil u tri tjedna, rekao je direktor te UN-ove agencije Rafael Mariano Grossi, dodajući da će IAEA onamo uskoro poslati misiju koja će pomoći da se situacija vrati u normalu.
Ruske snage okupirale su ugašenu elektranu sjeverno od Kijeva ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu 24. veljače. Ukrajinska državna tvrtka za nuklearnu energiju Energoatom objavila je početkom travnja da su Rusi napustili elektranu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je u nedjelju rekla da je Ukrajina agenciji poslala još informacija o šteti na analitičkim laboratorijima za praćenje radijacije, istaknuvši da su prostorije "uništene, a analitički instrumenti ukradeni, razbijeni ili na neki drugi način stavljeni izvan funkcije".
Oštećen je i prateći informacijski i komunikacijski centar te onemogućeno automatsko slanje podataka o praćenju radijacije, rekli su Ukrajinci.
"Dok je jako pozitivno to što ukrajinske vlasti vraćaju regulatornu kontrolu nad Černobilom, jasno je da ostaje još puno posla da se elektranu vrati u normalu", priopćio je Gossi.
"Čim bude moguće, predvodit ću IAEA-inu misiju u posjet Černobilu kako bismo proveli radiološku procjenu, ponovno pokrenuli praćenje elektrane na daljinu i njezina nuklearnog materijala te isporučili opremu".
Gossi je rekao da je u bliskom kontaktu s Ukrajinom u pogledu posjeta koji bi se trebao dogoditi "uskoro".
19:40 Ruska povjerenica za ljudska prava Tatiana Moskalkova u nedjelju je potvrdila da su Ukrajina i Rusija u subotu izvršile razmjenu zarobljenika.
Moskalkova je rekla da su među zarobljenicima koji su se vratili u Rusiju četiri zaposlenika državne korporacije za atomsku energiju Rosatom, vojnici i civili.
"Rano ujutro sletjeli su u Rusiju," napisala je Moskalkova u objavi na internetu.
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk u subotu je rekla da se tijekom razmjene zarobljenika vratilo i 12 ukrajinskih vojnika, što je treća takva razmjena od početka sukoba.
Kao dio dogovora vraća se i 14 civila, dodala je Vereščuk.
U subotu je također obavljena razmjena vozača kamiona između Rusije i Ukrajine, rekla je ruska povjerenica za ljudska prava.
U razmjeni su bila 32 ruska vozača kamiona, 20 ukrajinskih te nekoliko vozača bjeloruske nacionalnosti.
Moskva je odbacila optužbe da gađa civile u, kako naziva, "specijalnoj vojnoj operaciji" usmjerenoj na demilitarizaciju Ukrajine i "denacifikaciju" Ukrajine.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici to su nazvali neutemeljenim izgovorom za rat.
18:59 Sjedinjene Američke Države obvezale su se opskrbiti Ukrajinu "oružjem koje joj je potrebno" kako bi se obranila protiv Rusije, rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u nedjelju, dok Ukrajina traži veću vojnu pomoć od Zapada.
Sullivan je rekao da će Bidenova administracija poslati više oružja u Ukrajinu kako bi se spriječila Rusija da zauzme još više teritorija i da bi se zaštitili civili od napada, koje Washington smatra ratnim zločinima.
"Dostavit ćemo Ukrajini oružje koje joj je potrebno kako bi se mogla boriti protiv Rusa, da ih spriječi da zauzmu još gradova i mjesta gdje čine takve zločine," rekao je Sullivan na jutarnjem programu ABC Newsa "This Week".
U razgovoru za CNN Sullivan je za Aleksandra Dvornikova, novoimenovanovanog generala za rusku vojnu kampanju u Ukrajini, rekao da će vjerojatno uvesti novi krug "zločina i brutalnosti" protiv civila. Također, rekao je da Dvornikovo imenovanje za zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini ne može prikriti dosadašnji strateški neuspjeh rata Vladimira Putina.
“Ukrajina nikada neće biti potčinjena Rusiji. Nije važno kojeg generala Putin pokušava imenovati", rekao je Sullivan za CNN.
Dvornikov (60) je najpoznatiji p o tome što je bio na čelu ruskih postrojbi u Siriji u razdoblju od 2015.-16., u vrijeme brutalnog bombardiranja područja pod kontrolom pobunjenika, uključujući i civilno stanovništvo u Alepu.
18:41 Britansko ministarstvo obrane objavilo je ažuriranu kartu s detaljima kretanja ruskih vojnika u Ukrajini.
Prema britanskim obavještajcima, Moskva će vjerojatno napredovati na istok Ukrajine na granici s Rusijom.
Predviđaju se i kretanja s Krima na jugu prema Hersonu, Melitopolju i Berdjansku, te prema Izjumu sa sjevera.
17:49 Nakon posjeta ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, austrijski kancelar Karl Nehammer planira još jedan posjet: ovoga puta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, doznaje Kronen Zeitung. Putovanje je zakazano za sutra.
Prema izvorima iz kancelarova ureda na koje se poziva Kronen Zeitung, on je svoj odlazak u Moskvu zamislio kao pokušaj "gradnje mostova" što se, kako tvrde izvori, ''ne može raditi samo telefonom, nego oči u oči''. Cilj mu je učiniti makar i mali korak prema miru, piše Kronen Zeitung.
Isti izvori tvrde da je Nehammer posjet Putinu koordinirao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.U ukrajinskoj vladi na ovaj Nehammerov potez ne gledaju blagonaklono. Prema informacijama Bilda, u Kijevu su ogorčeni i austrijskog kancelara prozivaju da si je "bahato umislio da može učiniti nešto'', iako se i sam, kako navode, u Buči mogao uvjeriti za kakve je brutalne ratne zločine Putin odgovoran.
Bild citira i jedan neimenovani diplomatski izvor u EU: "Ma, meni vam to nalikuje na njegovu PR predstavu".
S treće strane, Kleine Zeitung piše da je Nehammerova moskovska misija dogovorena ne samo s Von der Leyen i Scholzom, nego i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i drugim liderima te da je o svemu obaviješten i Volodimir Zelenski. Prema ovome listu, putovanju su se jedino usprotivile vlade Poljske i baltičkih država.
17:33 Glavna ukrajinska tužiteljica kaže da su 1.222 tijela pronađena u regiji Kijev otkako su se ruske snage povukle iz tog područja.
Irina Veneditktova rekla je za Sky News da ukrajinske vlasti istražuju 5.600 slučajeva navodnih ratnih zločina koje su počinile ruske trupe od početka invazije, a identificirale su više od 500 osumnjičenih ratnih zločinaca, uključujući najviše vojne i vladine dužnosnike u Rusiji.
"Ono što vidimo u svim regijama Ukrajine su ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i činimo sve da to popravimo", kaže ona.
17:07 Od izloga trgovina poprskanih bojom do dobacivanja uvreda na cesti - napadi na rusku zajednicu u Njemačkoj porasli su otkako je počeo rat u Ukrajini.
Dio Rusa koji žive u Njemačkoj zbog toga su organizirali prosvjede "protiv rusofobije".
Demonstracije u obliku konvoja vozila diljem zemlje, u kojoj se nalazi najveća ruska dijaspora u Europskoj uniji, izazvale su negativne reakcije jer ih mnogi shvaćaju kao iskaz podrške ruskoj vojnoj agresiji u Ukrajini.
Gotovo 400 kaznenih djela na štetu Rusa i 181 na štetu Ukrajinaca službeno je prijavljeno njemačkoj policiji otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u veljači.
Njemačka je dom za otprilike 1,2 milijuna Rusa i 325.000 Ukrajinaca, a od početka sukoba pristiglo je još 316.000 izbjeglica.
Više pročitajte OVDJE.
16:34 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je odluka Njemačke i Francuske da ne dopuste Ukrajini ulazak u NATO 2008. godine bila "strateška pogreška".
15:41 Ukrajina tvrdi da su ruske snage koje su okupirale bivšu nuklearnu elektranu u Černobilu ukrale radioaktivne tvari iz istraživačkih laboratorija koje bi ih mogle ubiti, javlja BBC u nedjelju.
Ukrajinska državna agencija za upravljanje zonom isključenja objavila je na Facebooku da su ruski vojnici ušli u skladišni prostor istraživačke baze Ecocentre i ukrali 133 visoko radioaktivne tvari.
"Čak i mali dio ove aktivnosti je smrtonosan ako se postupa neprofesionalno", priopćila je agencija dodajući da je "lokacija ukradenih tvari trenutno nepoznata".
BBC nije mogao neovisno potvrditi te informacije.
Ranije ovog tjedna ukrajinski ministar energetike German Gulaščenko rekao je da su se ruski vojnici izložili "šokantnoj" količini nuklearnog zračenja te da bi neki od njih mogli imati manje od godinu dana života.
"Kopali su zemlju kontaminiranu radijacijom, skupljali radioaktivni pijesak u vreće za utvrđivanje, udisali ovu prašinu", napisao je Gulaščenko na Facebooku u petak nakon posjete zoni isključenja.
15:12 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je u nedjelju s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i od njega zatražio pomoć za Ukrajinu, uključujući i podršku u istrazi ratnih zločina. Zelenski je na Twitteru objavio da je iskoristio telefonski razgovor kako bi od Scholza zatražio pomoć u lociranju osoba koje stoje iza ratnih zločina koje su u Ukrajini počinile ruske snage. Rekao je da su se složili da svi ratni zločinci moraju biti identificirani i kažnjeni.
"Razgovarali smo o proturuskim sankcijama, obrambenoj i financijskoj podršci za Ukrajinu", napisao je Zelenski, naglasivši svoje pokušaje da održi međunarodnu podršku za svoju zemlju, više od šest tjedana nakon početka ruske invazije. Scholzova glasnogovornica je kasnije rekao da je kancelar osudio "grozne zločine ruske vojske" u kijevskom predgrađu Buči i drugdje u zemlji. Scholz je također izrazio potpunu njemačku solidarnost i podršku za Ukrajinu.
Scholz se složio da je potrebno uložiti napore kako bi se pronašle osobe odgovorne za ratne zločine, rekla je glasnogovornica Christiane Hoffmann.
Ukrajinski veleposlanik u Berlinu je u nedjelju pozvao Scholza da posjeti Kijev nakon što su to već učinili neki europski čelnici.
Zelenski je rekao i da je lobirao kod Scholza da zabrani uvoz ruske nafte.
14:28 Ruske su snage u potpunosti uništile aerodrom u Dnipru, ukrajinskom gradu koji se do 2016. zvao Dnipropetrovsk, objavile su lokalne vlasti.
- Imali smo još jedan raketni napad na aerodrom u Dnipru. Od njega nije ostalo ništa, uništena je sva infrastruktura. Raketiranje se nastavlja, izjavio je regionalni čelnik Valentin Rezničenko.
14:01 Poglavar Ruske pravoslavne Crkve patrijarh Kiril pozvao je u nedjelju građane da podrže ruske vlasti, koje provode vojnu intervenciju u Ukrajini, piše Reuters.
Patrijarh Kiril ranije je javno branio ruske operacije u Ukrajini, a rat smatra zaštitnim bedemom od zapadnjačke liberalne kulture koju vidi kao dekadentnu.
"Neka nam Gospodin pomogne da se ujedinimo u ovo teško vrijeme za našu domovinu, uključujući i oko vlasti", rekao je 75-godišnji Kiril tijekom liturgije u Moskvi, prenosi novinska agencija Interfax.
"Neka vlasti budu odgovorne prema narodu, ponizne i spremne služiti mu čak i pod cijenu vlastitih života", dodao je patrijarh, inače blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Podrška patrijarha ruskoj vojnoj kampanji, u kojoj su ubijene tisuće vojnika i ukrajinskih civila, razljutila je neke u Ruskoj pravoslavnoj Crkvi, ali i u crkvama u inozemstvu koje su povezane s Moskovskom patrijaršijom.
Kiril je u nedjelju rekao da jednom kad se stanovništvo ujedini oko vlasti, "doći će do iskrene solidarnosti i sposobnosti da se odbiju neprijatelji, bilo vanjski bilo unutarnji".
13:48 Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak rekao je da je sastanak Zelenski-Putin moguć tek nakon okončanja velike bitke za Donbas, čiji se početak najavljuje.
- Ukrajina se sprema za velike bitke. Ukrajina ih mora dobiti, pogotovo onu u Donbasu. A nakon toga, Ukrajina će steći puno jaču pregovaračku poziciju s koje može diktirati određene uvjete. Nakon toga, sastat će se i predsjednici. To bi se moglo dogoditi za dva ili tri tjedna, rekao je.
13:29 Broj ljudi koji su pobjegli od rata u Ukrajini premašio je 4,5 milijuna, pokazuju podaci Agencije UN-a za izbjeglice.
Agencija, čije je sjedište u Ženevi objavila je da je od početka rata krajem veljače iz zemlje pobjeglo 4.503.954 ljudi.
Oko 2,59 milijuna sigurnost je potražilo u susjednoj Poljskoj, sljedeća je Rumunjska s više od 686.000 prihvaćenih izbjeglica te slijedi Mađarska s više od 419.000.
Agencija UN-a procjenjuje da je veliki broj tih ljudi u međuvremenu odselio u druge zemlje Europe, no njihovi prelasci granica nisu registrirani.
Ne vodi se evidencija ni o onima koji su se vratili u Ukrajinu.
13:01 Papa Franjo pozvao je u nedjelju na uskrsno primirje u Ukrajini, koje bi otvorilo vrata pregovorima i trajnom miru.
"Položite oružje!" rekao je na kraju mise na Cvjetnicu pred desecima tisuća ljudi na Trgu sv. Petra.
"Neka započne uskršnje primirje. Ali ne da bi se ponovno naoružali i nastavili borbe, već primirje za postizanje mira kroz stvarne pregovore", rekao je.
"Kakva bi to pobjeda bila u kojoj se zabode zastava na hrpu ruševina?" upitao se papa o "ratu kojemu ne vidimo kraja".
“Rat nam svaki dan pred oči donosi gnjusne masakre i grozne okrutnosti počinjene nad bespomoćnim civilima”, rekao je.
Papa je već u srijedu osudio "sve strašniju okrutnost" koja pogađa Ukrajinu, "uključujući i civile", prije nego što je poljubio ukrajinsku zastavu iz Buče, "mučeničkog grada".
10:54 Ruske snage u nedjelju ujutro ispalile su granate na ukrajinske regije Lugansk i Dnipro te pogodile nekoliko zgrada, pri čemu je ranjena jedna osoba te izazvan požar, rekli su dužnosnici. Škola i stambena zgrada granatirani su u gradu Sjeverodonjecku u opkoljenom području Luganska, rekao je guverner regije. "Srećom, nema žrtava", napisao je Serhij Gajdaj na Telegramu.
U središnjem gradu Dnipru jedna osoba je ranjena kad je pogođena zgrada. Granatiranje je izazvalo požar koji je na kraju ugašen, rekao je regionalni guverner Valentin Rezničenko u objavi. Projektil je pogodio zgradu u okrugu Pavlograd u Dnipru, rekao je Rezničenko.
Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski jurišni helikopteri uništili konvoj ukrajinskih oklopnih vozila i protuzračne obrane, prenijela je u nedjelju novinska agencija Interfax. "Jurišni helikopteri KA-52 Aligator... uništili su oružje i vojnu opremu ukrajinskih oružanih snaga", navodi se u priopćenju ministarstva. Ukrajinski vojni dužnosnici nisu odmah bili dostupni za komentar.
Interfax je prenio da je ministarstvo objavilo videosnimku napadačkih helikoptera KA-52 "Aligator" koji iznimno nisko lete, lansiraju projektile i pucaju iz topova na ciljeve na zemlji. Mjesto i vrijeme napada nisu objavljeni.
Britanska vojna obavještajna služba priopćila je u nedjelju da ruske oružane snage nastoje povećati broj vojnika pozivajući otpuštene iz vojne službe od 2012., budući da se gubici povećavaju od početka invazije na Ukrajinu. Napori ruskih snaga da pojačaju svoju borbenu moć također uključuju pokušaj novačenja iz nepriznate regije Pridnjestrovlja u Moldaviji, objavilo je ministarstvo obrane u redovitom biltenu na Twitteru.
Ruska povjerenica za ljudska prava Tatjana Moskalkova potvrdila je u nedjelju da su Rusija i Ukrajina u subotu razmijenile zarobljenike. Moskalkova je rekla da su među razmijenjenima s Rusijom četiri zaposlenika Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom i vojnici. "Rano jutros sletjeli su na rusko tlo", napisala je Moskalkova u online objavi.
U nedjelju, na 46. dan ruske invazije na Ukrajinu, objavljene su satelitske snimke koje prikazuju veliki ruski konvoj, dug oko 13 kilometara, kako se kreće prema jugu kroz Veliki Burluk u Harkovskoj oblasti. Vjeruje se da je riječ o operaciji pregrupiranja ruske vojske koja se priprema za drugu fazu svoje, kako je u Kremlju nazivaju, "specijalne vojne operacije", odnosno za napad na dijelove Donbasa koje kontroliraju ukrajinske snage.
Prema jutarnjem operativnom izvještaju ukrajinskog Glavnog stožera, ruske snage nastoje se probiti kroz ukrajinsku obranu na području Izjuma, a istovremeno i dalje pokušavaju staviti pod kontrolu Mariupolj, no ukrajinski borci i dalje ondje pružaju otpor. Nastavljena je i djelomična opsada i bombardiranje Harkova.
U grobnici pored Kijeva pronađeni deseci ukrajinskih civila
Nova grobnica s desecima ukrajinskih civila pronađena je u subotu u Buzovi, oslobođenom selu blizu glavnoga grada Kijeva koje je tjednima bilo pod okupacijom ruskih snaga, rekao je mjesni dužnosnik.
Taras Didič, čelnik okruga Dmitrivke koja obuhvaća Buzovu i nekoliko drugih obližnjih sela, rekao je za ukrajinsku televiziju da su tijela pronađena u jarku blizu benzinske crpke. Broj mrtvih tek treba potvrditi.
"Sada se vraćamo u život, ali za vrijeme okupacije ovdje su bila 'žarišta', mnogo civila je poginulo", rekao je Didič.
Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.
Budući da su u prvim tjednima invazije ruske snage bile u ofenzivi na Kijev, mnoga mjesta oko glavnoga grada - među njima Makariv, Buča, Irpin i Dmitrivka - bila su pod stalnom vatrom.
Lokalni ukrajinski mediji početkom travnja izvijestili su o žrtvama pronađenim u blizini Buzove, a tada je pronađeno oko 30 tijela.
Budući da je većina gradova i sela oko Kijeva sada slobodna, otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava izazvala su val međunarodne osude, pogotovo zbog smrti civila u gradu Buči, sjeverozapadno od glavnoga grada.
U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da se, iako Kijev sada nije pod prijetnjom, Ukrajina priprema za tešku borbu s ruskim snagama koje se gomilaju na istoku zemlje.
Ukrajinske vlasti upozorile su ljude na istoku zemlje da bježe.
Zelenski traži totalni energetski embargo
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u subotu da ruska agresija nikada nije bila ograničena samo na Ukrajinu i da joj je meta cijela Europa, pritom još jednom pozvavši Zapad na uvođenje potpunog embarga na ruske energente, te da Ukrajinu opskrbi s još oružja.
Zelenski je u obraćanju u subotu kasno navečer rekao da je ruska upotreba sile "katastrofa koja će neizbježno pogoditi sve".
"Namjere ruske agresije nisu ograničene samo na Ukrajinu. Cijeli europski projekt je meta za Rusiju", ustvrdio je ukrajinski predsjednik, kojem je u subotu u posjetu u Kijev došao britanski premijer Boris Johnson.
Zelenski je rekao da si Rusija još uvijek može "priuštiti živjeti u iluzijama" i dovođenje novih vojnih snaga i nove opreme u Ukrajinu.
"To znači da trebamo još više sankcija i još više oružja za našu državu", apelirao je.
Nakon povlačenja od Kijeva, ruske snage gomilaju se na istoku zemlje, a Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna za tešku bitku s agresorom.
"Ovo će biti teška bitka, no mi vjerujemo u ovu borbu i u našu pobjedu. Spremni smo se istodobno boriti i tražiti diplomatske načine koji će omogućiti okončanje ovog rata", izjavio je Zelenski.
Britanski premijer Johnson u subotu je obećao da će Ukrajini poslati oklopna vozila i protubrodske rakete, dodatnu podršku putem zajmova Svjetske banke, kao i da će osnažiti sankcije prema Rusiji te odustati od korištenja ruskih ugljikovodika.
"Druge demokratske zapadne države trebale bi slijediti primjer Velike Britanije (...) Vrijeme je da se uvede potpuna zabrana isporuke ruskih energenata i poveća isporuka oružja nama", rekao je Zelenski novinarima nakon susreta s Johnsonom.
Johnson je poručio da je cilj podrške Ukrajini osigurati da ta zemlja nikada više neće moći biti maltretirana, ucjenjivana i ugrožena na ovaj način.
Johnson je posljednji od stranih čelnika koji su posjetili Kijev nakon što su se ruske snage povukle iz tog područja. U petak je to učinila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je u subotu u Varšavi objavila da je u sklopu međunarodne akcije prikupljanja sredstava za potporu Ukrajini prikupljena 10,1 milijarda eura.
Ukrajina zabranila sav uvoz iz Rusije
Ukrajina je službeno zabranila sav uvoz iz Rusije, jednog od njezinih ključnih trgovinskih partnera prije rata, s godišnjom vrijednošću uvoza od oko šest milijardi dolara, te pozvala druge zemlje da slijede taj primjer i uvedu oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
"Danas smo službeno objavili potpuni prekid trgovine robom s agresorskom zemljom. Od sada se proizvodi Ruske Federacije neće moći uvoziti na teritorij naše države", napisala je ministrica gospodarstva Julia Sviridenko u subotu na Facebooku.
Od 24. veljače i početka ruske invazije na Ukrajinu, razmjena roba i usluga između dviju susjednih zemalja praktički nije postojala, no subotnji potez podrazumijeva i zakonsku zabranu uvoza iz Rusije, piše Reuters.
"Proračun neprijatelja neće primati naša sredstva, što će smanjiti njegov potencijal za financiranje rata", rekla je Sviridenko.
Smatra i da takav korak može poslužiti kao primjer zapadnim partnerima Ukrajine i potaknuti ih na snažnije sankcije protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruskih energentata i izolaciju svih ruskih banaka.
Rusi koriste improvizirane bombe
Ruske snage nastavljaju koristiti improvizirane eksplozivne naprave (IED), posljedica čega su ljudske žrtve i materijalna šteta, a cilj im je i slabljenje morala te suzbijanje ukrajinske borbe za slobodu, objavilo je u subotu britansko ministarstvo obrane.
Kako je navedeno, ruske snage nastavljaju napadati infrastrukturne ciljeve, pri čemu postoji visoki rizik da civili budu kolateralna šteta.
Istaknuto je i da su ruskim napuštanjem sjevera Ukrajine ostali dokazi o "nerazmjernim" napadima na civile.
Rusija niječe da su im civili bili meta u, kako je nazivaju, "specijalnoj operaciji demilitarizacije i denacifikacije" Ukrajine.
Britansko ministarstvo obrane i jučer je ustvrdilo da ruske snage gađaju civile, dan nakon što su u raketnom napadu na željezničku stanicu u Kramatorsku poginule najmanje 52 osobe. Između ostalog, ruske postrojbe suočene su s optužbama za ratne zločine zbog ubojstava civila u gradu Buči.
Tijek događaja 45. dana invazije smo pratili iz minute u minutu. Možete ga pročitati OVDJE.