SVIJET ZABRINUTO GLEDA PREMA TURSKOJ Predsjednik Recep Erdogan želi postati nedodirljivi vladar!

Uoči općih izbora u lipnju predsjednik Recep Tayyip Erdogan i vladajuća turska Stranka pravde i razvoja (AKP) pripremili su novi sigurnosni zakon kojim sebi, tvrde kritičari, pripremaju teren za neograničenu vlast. Novim su zakonom povećane ovlasti policije, a građanima i oporbenim strankama bitno sužena prava za javno okupljanje i izražavanje političkih stavova.

Europska unija pridružila se žestokim kritikama zbog kontroverznog zakona koji, tvrdi opozicija, pretvara Tursku u policijsku državu.

Sigurnost, ali i prava

Jačanje sigurnosti građana legitiman je cilj, izjavila je glasnogovornica EU Maja Kocijančič, ali pritom mjere koje se uvode trebaju biti u skladu s temeljnim ljudskim pravima i slobodama te europskim standardima, prenio je njenu izjavu turski list na engleskome Today’s Zaman.

Novim zakonom policija dobiva šire ovlasti za upotrebu oružja pa će, među ostalim, moći pucati u demonstrante “naoružane” pirotehničkim sredstvima, petardama i raketama. Prosvjednicima je zabranjeno pokrivanje lica, a ako budu snimljeni s Molotovljevim koktelom, prijeti im pet godina zatvora.

U zatvor od šest mjeseci do tri godine ići će ako na demonstracijama budu izvikivali slogane zabranjenih skupina ili nosili njihove transparente. Ovlasti za pokretanje kaznenih istraga, koje su dosad imali državni tužitelji, ubuduće će imati i lokalni glavešine, predsjednici pokrajina i županija.

Amnesty International, međunarodna udruga za zaštitu ljudskih prava, nove je mjere ocijenio drakonskima.

Nakon više od mjesec dana političke borbe turski je parlament u petak ujutro, poslije 16 sati rasprave, usvojio novi zakon o sigurnosti.

Od 231 zastupnika koliko ih je ostalo u parlamentu, 199 je glasalo za prijedlog vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), a 32 zastupnika su bila protiv zakona. Turski parlament ima ukupno 550 zastupnika, a AKP ih ima 312.

Opozicija napada Erdogana da je skrojio zakon kako bi mogao nastaviti s gušenjem oporbenih medija i organiziranih prosvjeda. Ipak, vlada nije provela sve što je zamislila jer su otpori očigledno bili prejaki: od zakona koji je izvorno imao 132 članka, usvojeno je 69 članaka, a 63 su vraćena na daljnju raspravu i usuglašavanje.

Zabrinuti su i Kurdi

Oporba smatra da se zakonom otvara put za lažiranje izbora, a i Kurdi misle da je uperen protiv njih. Glavna oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) već je najavila da će uoči parlamentarnih izbora 7. lipnja zatražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti novousvojenog zakona. Republikanski političar Hursit Günes upozorio je da će usvajanje zakona pojačati tenzije među Kurdima i da se već unaprijed nakon izbora mogu očekivati neredi na jugoistoku zemlje gdje žive Kurdi zato što je teško očekivati da će njegova stranka osvojiti minimalnih deset posto glasova koliko joj je potrebno za ulazak u parlament.

Zakon je kritizirao i State Department, a izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku, Kati Piri, upozorila je da turske vlasti nizom poteza u posljednje dvije godine dovode u pitanje svoju volju za pridruživanje Europskoj uniji. Novi zakon, istaknula je Kati Piri, dodatno jača ovlasti policije i otvara vrata policijskom nasilju. Zbog njega će biti nemogući prosvjedi kakvih se sjećamo iz 2013. zbog parka Gezi, a onemogućit će i svaki ozbiljniji prosvjed oporbe, boje se zaštitnici ljudskih prava. Prije dvije godine krajem svibnja počeli su najveći prosvjedi u povijesti Turske, u kojima su sudjelovali milijuni ljudi diljem zemlje, u 79 od 81 turske pokrajine.

Gezi park

Povod im je bio plan rušenja Gezi parka na trgu Taksim u Istanbulu. Sa svih strana pljušte kritike po turskom predsjedniku Erdoganu da guši slobodu medija i okupljanja te ugrožava demokraciju u svojoj zemlji. Ovih je dana pokrenuta istraga protiv 58 javnih ličnosti zato što su na Twitteru kritizirale državnu agenciju Anadoliju, prenio je list Hurriyet u svom online izdanju na engleskom jeziku.

Novinari, muzičari

Među optuženima su glavni urednik dnevnog lista Cumhuriyet, Can Dündar, ugledni kolumnisti, muzičari i pjevači. Optuženi su za klevetu i sramoćenje, prijetnje i širenje mržnje svojim postovima na društvenim mrežama. Jedan od spornih tweetova je onaj u kojemu Can Dündar, glavni urednik Cumhuriyeta, podsjeća da je bivši glavni urednik Anadolije bivši glasnogovornik potpredsjednika vlade.

Još tridesetak ljudi je uhićeno pod sumnjom da su lažirali državne ispite za prijem u državnu službu 2010. u navodnom pokušaju najvažnijeg Erdoganova protivnika Fethulaha Gülena da što više svojih ljudi infiltrira u državni aparat.

Erdogan je premijer od 2003., a od kolovoza prošle godine je predsjednik. Kako u Turskoj predsjednik ima većinom simboličnu funkciju, planira povećati ovlasti predsjednika i sustav iz parlamentarnog promijeniti u polupredsjednički. Za to je dobio podršku premijera Ahmeta Davutoglua, prenose ovih dana turski mediji. Da bi mijenjao Ustav, potrebna mu je dvotrećinska većina koju se nada dobiti na izborima 7. lipnja. Skoro svaki tjedan dolaze informacije o novim uhićenjima novinara i aktivista pod optužbom da su vrijeđali Erdogana. U šest mjeseci otkako je izabran za predsjednika, u Turskoj su pokrenuta najmanje 84 procesa zbog “vrijeđanja” predsjednika. Opozicija zato traži ukidanje članka kaznenog zakona koji omogućava procesuiranje svake osobe koja “vrijeđa sliku” predsjednika.

Glavnog protivnika Erdogan vidi u Fethulahu Gülenu, islamskom propovjedniku koji živi u Americi. On je osnivač pokreta Hizmet koji ima mrežu škola, humanitarnih organizacija, bolnica, medija i tvrtki pa ga Erdogan optužuje da je u Turskoj formirao paralelnu vlast.

Sredinom prosinca turska je policija uhitila na desetke novinara i aktivista povezanih s Gülenom, a protiv njega je 19. prosinca raspisana tjeralica pod optužbom da vodi terorističku organizaciju. Gülen i Erdogan su godinama bili saveznici, ali je onda Erdogan optužio islamskog učenjaka, koji živi u samoizgnanstvu u Pennsylvaniji da je montirao optužbe za korupciju. Uslijedile su masovne čistke u pravosuđu i policiji.

Prijetnja totalitarizma

Fethulah Gülen je prije mjesec dana u članku za New York Times upozorio da Turska klizi u totalitarizam. - Nadam se i molim se da će oni na vlasti odustati od svog sadašnjeg puta dominacije - poručio je Gülen. Najveća stranka danas u Turskoj je stranka “Erdogan-mora-biti-zaustavljen”, kaže politolog Ates Ilyas Bassoy u intervjuu za Hürriyet. On napominje da je s prosvjedima zbog Gezi parka Turska bila na putu da postane zrelo društvo.

- Tada smo rekli da ne želimo obožavati jednog vođu, možemo sami vladati sobom - kaže Bassoy. Međutim, taj san je upropašten. Nema ničega opasnijeg nego kad netko vidi sebe kao oca koji zna sve najbolje, upozorava turski politolog, aludirajući na svog predsjednika. - Sada vidimo napor da se Turska pretvori u društvo ‘mira i reda’ poput Sjeverne Koreje ili Saudijske Arabije - kritizira Bassoy.

Erdogan odbacuje kritike za autoritarnost i kaže da je Turskoj na međunarodnom planu više naštetio Gülen i njegova “paralelna struktura”, nego kurdska Radnička partija (PKK). - Oni kažu da će predsjednički sustav donijeti diktaturu. Imamo li diktature u SAD-u - zapitao je.