Svijet se nada primirju, cure konture dogovora, ali Izrael je prelomio: Plan za napad na zadnju enklavu u Gazi je spreman

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ovog će tjedna sazvati sastanak izraelske ratne vlade kako bi s ministrima raspravio pojedinosti o napadu na Rafah, grad na jugu Gaze u koji se sklonila većina Palestinaca koji žive na sa svih strana blokiranom palestinskom teritoriju. Izraelski mediji prenose kako je vojska predstavila plan o evakuaciji "civila s područja borbi".

Netanyahu je time poslao poruku da Izrael ne odustaje od napada na grad s preko milijun ljudi, većinom izbjeglica iz drugih dijelova Gaze, u kojem bi kopnena ofenziva bila jednaka strašnom krvoproliću zbog čega već tjednima koliko se kopnena invazija spominje prosvjeduju svi izraelski saveznici, pogotovo SAD. Netanyahu je u intervjuu za CBS rekao da dogovor o primirju može samo odgoditi operaciju, ali je neće spriječiti.

Demonstracije za oslobađanje izraelskih talaca u Londonu.

Justin Tallis/Afp

"Ne možemo tamo ostaviti upravu Hamasa. Ne možemo u Rafahu ostaviti četvrtinu Hamasovih postrojbi i reći da je to u redu. Ako se dogovorimo, operacija će biti malo odgođena. Ali dogodit će se. Ako se ne dogovorimo, onda idemo u akciju. To treba napraviti", rekao je izraelski premijer.

Netanyahu je u subotu kasno navečer ministrima prenio zaključke s pregovora o primirju s Hamasom koji su vođeni u Parizu, a dogovoreno je da se nastave u Katru koji je jedan od glavnih posrednika između Izraela i Hamasa te u Egiptu.

Sjedinjene Države iza kulisa rade na svojoj viziji poslijeratne Gaze, pokušavajući progurati neku vrstu sveobuhvatne palestinske uprave koja bi se protezala na oba palestinska teritorija. Da na tome ozbiljno rade potvrđuje vijest da je ostavku Mahmudu Abasu, predsjedniku Palestinske samouprave, u ponedjeljak podnio njegov premijer Mohamad Štajeh. Odluku je Štajeh obrazložio potrebom da se postigne "široki konsenzus o političkom angažmanu nakon rata u Gazi". Jasno je da je riječ o pritiscima Amerike i arapskih susjeda koji za cilj imaju okončanje rata, a prvi je korak uspostavljanje nove palestinske vlade nacionalnog jedinstva.

Međutim, poruke s izraelske strane ukazuju na to da tamošnja konzervativna vlada tvrdo pregovara. Ipak, izraelski mediji ovog su vikenda javili kako se Netanyahu ponovno suočava s prosvjedima, jednako velikima kao što su bili prije 7. listopada, na kojima se zbog nedemokratskih poteza tražio njegov odlazak.

Mnogi Izraelci i sada, usred rata, traže prijevremene izbore i ne slažu se s Netanyahuovom koalicijskom ultradesnom vladom koja ne samo da ne želi odustati od sravnanja Gaze sa zemljom već tamo žele izgraditi nova palestinska naselja. Pogotovo su glasni članovi obitelji talaca koji žele da vlada učini sve da ih vrati doma žive i što prije, a ne da ih žrtvuje za upitnu vojnu pobjedu nad Hamasom.

Sve su glasniji i oni u međunarodnoj zajednici koji traže konačno rješenje s dvije države, a to je bila poruka s upravo održanog sastanka G20. Međutim, bilo kakva akcija u tom smjeru nemoguća je dok su na vlasti najveći izraelski desničari, ministri koji žive u spornim naseljima na palestinskim područjima i koji su nekad samo mogli sanjati o mainstream politici, a onda ih je sudski pritisnut Netanyahu doveo na vlast kako bi sam ostao na njoj.

Izraelski prosvjednici u srazu sa specijalcima u Tel Avivu. Traže prijevremene izbore i odlazak Netanyahuove vlade.

Mostafa Alkharouf/Anadolu Via Afp

U Parizu su postavljene osnovne konture dogovora o novom primirju kojem se nada cijeli svijet. Između 30 i 40 zarobljenih izraelski talaca bilo bi pušteno na slobodu, a bili bi razmijenjeni za do 300 palestinskih zatvorenika. Prekid vatre trajao bi do šest tjedana. U Gazu bi bili propušteni konvoji s humanitarnom pomoći za Gazu.

Prekid u borbama poklapao bi se s muslimanskim svetim mjesecom ramazanom, mjesecom posta i molitve, no post i molitva, rekli bi neki, za stanovnike Gaze traju već četiri mjeseca.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Ronen Zvulun/Afp

Egipatski izvori rekli su da bi se u vrijeme pauze od borbi nastavilo s pregovorima i da bi se tada pokušalo riješiti pitanje ostalih izraelskih talaca, kojih je u Gazi 134. Pauza bi pomogla i bolnicama u Gazi. Od njih 34, samo 13 funkcionira, i to djelomično ili minimalno. Guardian napominje da bi ovog tjedna, budući da se izraelski udari iz zraka i s mora nastavljaju, brojka poginulih Palestinaca mogla prijeći strašnih 30.000.

Iako je izraelska vlada pod pritiscima sa svih strana, prošlog je tjedna, večer uoči dolaska pregovaračkih delegacija u Pariz, Netanyahu objavio detalje izraelskog plana o Gazi nakon rata. Tamo nema ni riječi o palestinskoj samoupravi već bi Gaza bila razoružana, Izrael bi preuzeo nadzor nad sigurnošću, a uveli bi se i programi deradikalizacije u škole i druge institucije koje bi vodile susjedne arapske zemlje.