Ključni događaji 345. dana rata u Ukrajini:
- Ravnatelj CIA-e: "Idućih šest mjeseci bit će kritični za Ukrajinu"
- Lideri EU sastat će se u petak s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim
- Zelenski: ‘Ukrajina zaslužuje konkretnu perspektivu pridruživanja EU-u‘
- Američki ambasador pri OESS-u: ‘Pristaše Kremlja u Rusiju su prisilno deportirali preko 14 tisuća djece‘
- Ukrajinski državni odvjetnik kazneno prijavio Jevgenija Prigožina
- sirene za zračnu opasnost mogu se čuti diljem Ukrajine
- Rusija "nacionalizirala" 500 nekretnina na Krimu
SAD šalje Ukrajini GLSDB u paketu pomoći od 2 milijarde dolara
Novi projektil kojima će se udvostručiti domet Ukrajine u ratu s Rusijom uvršten je u američki paket vojne pomoći vrijedan više od 2,175 milijardi dolara, rekao je američki dužnosnik u petak.
"Kao dio paketa Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), isporučit ćemo ‘bombu malog promjera djelovanja za lansiranje s kopna‘ (GLSDB)", rekao je brigadni general Patrick Ryder na brifingu za novinare.
Novi paket pomoći otvara vrata dodatnim isporukama GLSDB-a čiji je domet 150 kilometara, prema dokumentu koji je vidio Reuters.
Kada stignu novi projektili, Ukrajina će prvi put vidjeti eksponencijalni rast dometa otkako su joj topnički raketni sustavi visoke mobilnosti (HIMARS) isporučeni iz SAD-a krajem lipnja prošle godine.
Isporučeni HIMARS-i bili su ključni u ukrajinskoj protuofenzivi protiv ruskih snaga koje su izvršile invaziju 24. veljače 2022.
Francuska i Italija završile su tehničke razgovore za zajedničku isporuku sustava protuzračne obrane SAMP/T-MAMBA Ukrajini na proljeće, priopćilo je francusko ministarstvo obrane.
"To će omogućiti Ukrajini da se obrani od ruskih bespilotnih letjelica, projektila i zrakoplovnih napada, pokrivanjem značajnog dijela ukrajinskog teritorija", navodi se priopćenju ministarstva.
EU obećala snažnu potporu Ukrajini, ali ne i ubrzano pristupanje
Europska unija obećala je u petak snažnu potporu Ukrajini na samitu u Kijevu, ali nije odredila "krute rokove" za pristupanje te zemlje bloku.
“Cilj nam je početi pregovore ove godine”, izjavio je predsjednik Volodomir Zelenski, koji se nadao da će Unija ponuditi ubrzani put prema članstvu.
Upitana o dinamici ukrajinskog pristupanja na zajedničkoj konferenciji za novinare, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da da "ne postoji kruti rokovi, ali postoje ciljevi koje Ukrajina treba ostvariti”.
No, pohvalila je trud Kijeva u reformama koje se ispunjavaju "precizno, kvalitetno i brzo", opisujući te napore kao "fenomenalne" u vrijeme dok bjesni rat.
Na samitu je bio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji je rekao "budućnost Ukrajine je u Europskoj uniji” i pozvao vladu da radi na jačanju vladavine prava. “Bit ćemo uz vas na svakom koraku na tom putu”, rekao je Michel.
U zajedničkoj izjavi spominje se ukrajinska odlučnost da što prije počne pristupne pregovore, ali se ne spominje konkretan datum.
O mogućim daljnjim koracima u vezi s pristupanjem, “EU će odlučiti kada se ispune svi uvjeti koji su navedeni u mišljenju Komisije. Ukrajina je istaknula svoju odlučnosti da će ispuniti sve potrebne zahtjeve kako bi započela pristupne pregovore što je moguće prije”, piše u izjavi.
Europska unija je u lipnju prošle godine odobrila Ukrajini status kandidatkinje za članstvo u EU-u. Kijev je podnio zahtjev za članstvo četiri dana nakon početka ruske invazije krajem veljače.
Ukrajinska "domaća zadaća" uključuje reformu izbora sudaca ustavnog suda, jačanje borbe protiv korupcije i pranja novca te ograničavanje utjecaja oligarha.
Na kraju dvodnevnog posjeta Kijevu, Von der Leyen i Michel su naglasili jedinstvenu potporu bloka Ukrajini u trenutku kada se približava prva godišnjica invazije.
"EU će vas poduprijeti na svaki mogući način koliko god bude trebalo", rekao je Michel. "Kremlj nas nije i neće u tome spriječiti", dodao je.
Troje dužnosnika je razgovaralo i o sankcijama EU-a protiv Moskve, uključujući deseti paket koji Unija planira objaviti prije obljetnice invazije.
Među temama su bile i opcije da Rusija odgovara za ratne zločine, izvoz žitarica i obnova Ukrajine.
Sirene za uzbunu u Kijevu tijekom posjeta Von der Leyen i Michela
Zračna uzbuna oglasila se diljem Ukrajine u petak tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Kijevu, gdje su razgovarali s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskim o daljnjim sankcijama Rusiji i europskom putu Ukrajine.
Von der Leyen i Michel u Kijevu žele poslati poruku podrške Ukrajini uoči obljetnice godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
"Nećemo popustiti u našoj odlučnosti. Također ćemo vas podržavati na svakom koraku na vašem putu prema EU-u", napisao je predsjednik Europskog vijeća na Twitteru u petak ujutro.
Za sada nema izvještaja o tome da su ispaljeni projektili nakon što su se oglasile sirene za zračnu uzbunu.
Zelenskij traži od EU-a oštrije sankcije Rusiji, ali nove sankcije koje Unija priprema uoči obljetnice ne ispunjavaju sve zahtjeve Kijeva.
Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje Uniji nekoliko dana nakon ruske invazije prošle godine. EU je dala Ukrajini kandidatski status, ali je odbacila pozive Kijeva da se dodatno ubrza europski put Ukrajine dok je zemlja u ratu.
"EU će podupirati Ukrajinu i ukrajinski narod protiv ruske agresije koliko god bude potrebno", stoji u zajedničkoj izjavi Michel, Zelenskog i Von der Leyen koja tek treba biti objavljena, ali je nacrt vidio Reuters.
Dužnosnici EU-a naveli su višestruke zahtjeve za pridruženje EU-u - od političke i ekonomske stabilnosti do usvajanja raznih zakona EU-a.
Proces će vjerojatno trajati godinama.
Kremlj medijske napise o mirovnom dogovoru s Ukrajinom okarakterizirao kao "podvalu"
Kremlj je u petak odbacio medijske napise u kojim stoji da je ravnatelj Središnje obavještajne agencije (CIA) William Burns Moskvi ponudio tajni mirovni dogovor koji bi uključivao davanje dijelova Ukrajine Rusiji, piše Sky News.
Priču koju su u četvrtak objavile švicarske novine Neue Zürcher Zeitung Kremlj je okarakterizirao kao "podvalu".
Objavljeno da je Burns Putinu u zamjenu za momentalnu obustavu ratnih akcija ponudio petinu teritorija Ukrajine.
Novine kažu da je ponuda Putinu poslana sredinom siječnja.
Washington je tvrdnje objavljene u Neue Zürcher Zeitung odbacio kao "potpuno lažne".
Rusija "nacionalizirala" 500 nekretnina na Krimu
Vlasti na Krimu koje je postavila Moskva "nacionalizirali" su oko 500 nekretnina koje se nalaze na poluotoku koji je Rusija okupirala 2014. godine, javlja Sky News.
Neke od tih nekretnina navodno pripadaju ukrajinskim političarima i poslovnjacima.
Predsjednik Krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov rekao je da je nacionalizirana imovina koja je pripadala "suradnicima kijevskog režima" te da se među imovinom nalaze banke te turistička i sportska infrastruktura.
Nacionalizirana je i imovina koja je pripadala bivše ukrajinskom premijeru Arseniju Jacenjuku i biznismenima Igoru Kolomojskom, Rinatu Ahmetovu i Serhiju Taruti.
Sirene za zračnu opasnost mogu se čuti diljem Ukrajine
Sirene za zračnu opasnost mogu se čuti u cijeloj Ukrajini, pa tako i Kijevu u kojem bi se trebali sastati lideri Europske unije i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, javlja Sky News.
Podsjetimo, u Ukrajinu su u četvrtak stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Njih dvoje i drugi europski dužnosnici sastat će se sa Zelenskim kako bi razgovarali o članstvu Ukrajine u EU, budućim sankcijama koje će Unija nametnuti Rusiji i drugim aktualnim pitanjima.
U eksploziji automobila-bombe u Enerhodaru poginula jedna osoba
Pojavili su izvještaji da je jedan osoba poginula u eksploziji automobila-bombe u Enerhodaru u Zaporiškoj regiji. Čelni čovjek Moskvi naklonjenog pokreta "Zajedno s Rusijom" koji je aktivan na teritoriju Ukrajine koji kontroliraju ruske snage napad je okarakterizirao kao teroristički te konstatirao da su vatrogasci ugasili požar koji je izbio nakon napada.
Enerhodar se nalazi u blizini nuklearne elektrane u Zaporižji.
Ukrajinski gradonačelnik Enerhodara Dmitri Orlov rekao je da je u spomenutom napadu poginuo ukrajinski policajac koji se priklonio Rusima. Orlov je dodao da je policajac zbog zločinačkih aktivnosti i korupcije u koje su se upustili okupatori bio meta napada.
- Okupator unazad godinu dana muči i privodi ljude, krade od građana grada i pljačka tvrtke. U svoje džepove stavljaju ono što dobiju od Rusije, a živući Rusi ne trebaju... svjedoke. Ovakvih će događaja biti još - rekao je Orlov.
Ukrajina Prigožina optužila za narušavanje teritorijalnog integriteta zemlje i agresiju
Ured državnog odvjetnika Ukrajine kazneno je prijavio Jevgenija Prigožina, čelnika plaćeničke vojske Wagner i dugogodišnjeg saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prigožin je optužen za narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine te agresiju protiv Ukrajine.
Ukrajinska državna televizija: ‘Hersonska oblast raketirana je 65 puta‘
Ukrajinska državna televizija Suspilne izvijestila je u petak da su ruske snage Hersonsku oblast u četvrtak raketirale 65 puta. U tom su napadu sudjelovali artiljerija, protuzračna obrana, minobacači i tenkovi. Herson je pogođen s 13 projektila.
U napadima su poginule dvije osobe, a devet ih je ranjeno. Među ranjenima je i petogodišnjak.
Televizija je rekla da su Rusi gađali brodogradilište, školu i stambene zgrade.
Suspilne kaže da je ruska vojska tijekom posljednjih 24 sata napala Barvinkove u Harkivskoj oblasti te da je u tom napadu uništena stambena zgrada. Dvije su osobe poginule u tom napadu, a jedan je 70-godišnjak izvučen iz ruševina.
Ruske su snage raketirale i Nikopolj te Dnjepropetrovsk. U tim napadima nije bilo ni poginulih ni ozlijeđenih.
Zelenski: ‘Ukrajina zaslužuje konkretnu perspektivu pridruživanja EU-u‘
Uoči summita EU-Ukrajina koji se održava u petak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na konkretnu perspektivu pridruživanja svoje zemlje EU-u.
"Vjerujem da Ukrajina zaslužuje početak pregovora o članstvu u EU-u već ove godine", rekao je Zelenskij u svom večernjem obraćanju u četvrtak. Naglasio je da bi daljnja integracija u Europsku uniju dala Ukrajincima "energiju i motivaciju ... da se bore unatoč svim preprekama i prijetnjama".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća EU Charles Michel planiraju se u petak sastati sa Zelenskijem u Kijevu. Ukrajina već ima status zemlje kandidata od lipnja, no pristupni proces do punopravnog članstva obično traje mnogo godina.
Von der Leyen je u četvrtak najavila novi paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 450 milijuna eura i druge mjere potpore nakon sastanka nekoliko povjerenika s članovima ukrajinske vlade u Kijevu.
Od nove financijske pomoći, 145 milijuna eura namijenjeno je humanitarnoj pomoći, a 305 milijuna eura za popravak oštećene infrastrukture.
Ova je objava posljednje u nizu obećanja o pomoći danih tijekom posjeta von der Leyen i 15 drugih dužnosnika Komisije.
Govoreći ranije zajedno s ukrajinskim predsjednikom, predsjednica Komisije rekla je da će EU osigurati Ukrajini 150 milijuna eura za energetsku opremu, kao i 35 milijuna energetski učinkovitih žarulja i 2400 generatora nakon opetovanih ruskih napada na energetsku infrastrukturu.
EU je najavio da planira obučiti ukupno 30.000 ukrajinskih vojnika, čime je udvostručen cilj misije EU-a za vojnu obuku koji je prethodno bio 15.000.
Bruxelles je najavio da će osigurati Ukrajini 25 milijuna eura za pomoć u financiranju operacija razminiranja.
Američki ambasador pri OESS-u: ‘Pristaše Kremlja u Rusiju su prisilno deportirali preko 14 tisuća djece‘
Michael Carpenter, ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, izjavio je u srijedu da su pristaše Kremlja koji trenutno trenutno vladaju okupiranim područjima Ukrajine u Rusiju prisilno deportirali preko 14 tisuća djece.
- Guverner Sevatsopolja rekao je da je Moskva nedavno odvojila 100 tisuća dolara kako bi na Krimu sagradila stambeni objekt koji može primiti 400 djece - rekao je Carpenter.
Carpenter je dodao je 14 fotografija ukrajinske djece koja su oteta u Hersonskoj oblasti osvanulo na internetskoj stranici imena "Posvajanje u Moskovskoj oblasti".
- Ta djeca, stara između dvije i pet godina, bila su se nalazila u sirotištu Joločka u Simferopolju koji se trenutno nalazi pod kontrolom ruske vojske - ustvrdio je Carpenter.
Lideri EU sastat će se u petak s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim
Lideri Europske unije sastat će se u petak u Kijevu s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim te s njime razgovarati o novim sankcijama koje će se nametnuti Rusiji i članstvu Ukrajine u EU, piše Reuters.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Kijev je u četvrtak doputovala vlakom.
Visoki europski dužnosnici sastali su se članovima Vlade Ukrajine, a Zelenski će u petak razgovarati s predsjednicom EK i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
- Danas smo došli do jako važnog zajedničkog dogovora - rekao je Zelenski u četvrtak navečer.
- Snažna Ukrajina i snažna Europska unija jedino zajednički mogu obraniti način života koji vrednujemo. Našem narodu jedino kroz dodatnu integraciju možemo dati energiju i motivaciju da se nastavi boriti - dodao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je ranije u četvrtak zatražio da se Rusiju kazni još strožim sankcijama.
- Vidim da je tempo sankcija koje Europa (nameće Rusiji) malo usporio. Teroristička država ubrzala je prilagodbu sankcijama. To treba riješiti. Vjerujem da to možemo napraviti zajedno - rekao je Zelenski.
Von der Leyen je u četvrtak rekla da Europa planira 24. veljače Rusiji nametnuti 10. paket sankcija.
Premda EU podržava Ukrajinu te demokratske i ekonomske reforme koje ona provodi, Unija nije u članstvo spremna primiti zemlju koja je usred rata. Uz to, proces pristupanja Europskoj uniji traje godinama. Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, 10 godina nakon što je predala zahtjev za članstvom. Poljska je u Uniju ušla 20 godina nakon što je predala zahtjev.
Ukrajina je u lipnju postala kandidatkinja za članstvo.
Na sastancima europskih dužnosnika i članova Vlade Ukrajine koji su se održali u četvrtak raspravljalo se o novim pošiljkama oružja koje će Zapad poslati Ukrajini, novcu koji će joj poslati te plasiranju ukrajinskih proizvoda na europsko tržište kako bi Kijev mogao pokriti energetske potrebe nacije. Uz to, pričalo se o sankcijama koje su nametnute i koje će u budućnosti nametnuti Rusiji te gonjenju ruskih čelnika za ratne zločine. Bilo je riječi i o proširivanju europske zone bez naplate roaming troškova prilikom telefoniranja i na Ukrajinu.
Ravnatelj CIA-e: ‘Rusi zadnjih tjedana ostvaruju manje dobitke. Idućih šest mjeseci bit će kritični‘
Ravnatelj CIA-e William Burns izjavio je u četvrtak da obavještajna agencija procjenjuje kako će sljedećih šest mjeseci biti "kritični" za Ukrajinu suočenu s ruskom invazijom, kazavši i da Rusi zadnjih tjedana ostvaruju neke manje dobitke.
Govoreći na jednom vanjskopolitičkom događaju na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu D.C., Burns je također izjavio kako agencija procjenjuje da je kineski predsjednik Xi Jinping malo otriježnjen ratom u Ukrajini, ali da bi bilo pogrešno potcijeniti predanost Pekinga i Moskve zajedničkom partnerstvu.
Rusija i Kina potpisale su partnerstvo "bez ograničenja" prošle veljače, malo prije nego što su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, a njihove su gospodarske veze ojačale dok su se veze Rusije sa Zapadom smanjivale.
Kina se suzdržala od osude ruske operacije protiv Ukrajine, ali je pazila da ne pruži izravnu materijalnu potporu Rusiji, koja bi mogla izazvati zapadne sankcije poput onih nametnutih Moskvi.
No Burns, koji je nedavno putovao u Ukrajinu kako bi se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je da je Xi vjerojatno iznenađen i uznemiren onime što je opisao kao loš učinak ruske vojske.
Burns je dodao i da prijateljstvo Rusije i Kine nije u potpunosti bezgranično. "Mislim da je pogrešno podcjenjivati uzajamnu predanost tom partnerstvu, ali to nije prijateljstvo potpuno bez granica", rekao je Burns.
Ruska invazija potaknula je zabrinutost Zapada da će Kina možda poduzeti sličan potez na Tajvanu, otoku za koji Peking kaže da je njegov teritorij.
Po Burnsovim riječima, kineski predsjednik Xi i dalje ima ozbiljne ambicije oko Tajvana te je upozorio da bi sukob oko te otočne države bio "izrazito nesretan" za sve uključene.
Burns je rekao i da je SAD znao "kao obavještajnu stvar" da je Xi naredio svojoj vojsci da bude spremna izvršiti invaziju na Tajvan do 2027. "To ne znači da je odlučio izvršiti invaziju 2027. ili bilo koje druge godine, ali to je podsjetnik na ozbiljnost njegovog fokusa i ambicije", ustvrdio je Burns.
Za vrijeme Burnsova govora, stigla je vijest da navodno kineski špijunski balon leti iznad SAD-a već nekoliko dana te da su visoki američki dužnosnici savjetovali predsjedniku Joeu Bidenu da ga ne obara iz straha da bi krhotine mogle predstavljati sigurnosnu prijetnju.
Burns se nije osvrnuo na to, ali je Kinu nazvao "najvećim geopolitičkim izazovom" s kojim se trenutno suočava SAD.
"Natjecanje s Kinom je jedinstveno u svom opsegu, i zaista se odvija u gotovo svim domenama, ne samo vojnim i ideološkim, već i ekonomskim, tehnološkim, sve od cyber prostora do samog svemira. To je globalno natjecanje na načine koji bi mogli biti još intenzivniji nego što je to bilo natjecanje sa Sovjetima", rekao je.
Burns je također govorio o pitanjima na Bliskom istoku, rekavši da je iranska vlada sve više uznemirena zbivanjima unutar zemlje, navodeći hrabrost, kako je opisao, iranskih žena kojima je "puna kapa". Izrazio je i zabrinutost zbog mogućnosti većeg nasilja između Izraelaca i Palestinaca.
Njemačka vlada odobrila isporuku Leoparda 1 Ukrajini
Njemačka vlada odobrila je isporuku tenkova Leopard 1 Ukrajini iz industrijskih zaliha te je u pregovorima za kupnju 15 tenkova Gepard iz Katara za slanje u Kijev, izvijestio je u petak Sueddeutsche Zeitung.
Isporuka Leoparda Ukrajini mogla bi se dogoditi bilo kada nakon što se tenkovi poprave, piše taj njemački list pozivajući se na vladine izvore.
Njemačke kompanije Rheinmetall i Flensburger Fahrzeugbau Gesellschaft (FFG) žele obnoviti desetke tenkova Leopards 1, koje bi mogli isporučiti Ukrajini ako ih je Kijev voljan kupiti, dodaje se.
Nekoliko njemačkih dužnosnika razgovaralo je s katarskim ministarstvom vanjskih poslova o mogućoj kupnji 15 tenkova Gepard, koje je Doha kupila za osiguranje stadiona Svjetskog prvenstva, piše taj list, dodajući da Berlin pokušava dobiti više streljiva iz Katara.
"Gepardi su se jako dobro dokazali u ratu u Ukrajini. Ako bismo mogli dobiti više od ovdašnjih partnera, to bi definitivno pomoglo Ukrajincima", izjavio je novi njemački ministar obrane Boris Pistorius, a citirao ga Sueddeutsche Zeitung.