Borba protiv jednokratnih, plastičnih vrećica sve se više zahuktava, no CNN piše kako naši napori da se priklonimo navodno boljim i ekološki prihvatljivijim varijantama zasad ne daju nužno previše uspjeha.
Jedan od njih je i da jednokratne plastične vrećice zamijenimo višekratnima zbog čega sve više gomilamo hrpe debelih plastičnih ili pak platnenih vrećica koje nam se prodaju kao ekološki prihvatljivije varijante.
Stručnjaci upozoravaju kako te "naprednije" varijante sada uzrokuju novi problem za okoliš - višekratne vrećice, tvrde, ostavljaju veći ugljični otisak od jednokratnih, posebno iz razloga što potrošači gomilaju hrpe platnenih i debljih plastičnih vrećica u svojim domovima, iako tek maleni dio njih na dnevnoj bazi doista ugleda svjetlo dana.
Dodatno, u prilog im ne ide i prilično poražavajuće istraživanje danske državne Agencije za zaštitu okoliša koja je napravila cijelu studiju o procjeni životnog ciklusa torbi za nošenje namirnica.
Prema njoj, potrošač bi platnenu vrećicu, želi li da ona doista postane bolja alternativa jednokratnoj plastici, morao nositi najmanje 7100 puta, a onu od organskog pamuka morao bi upotrijebiti najmanje 20 tisuća puta. Razlog je, pojašnjava se u istraživanju, činjenica da proizvodnja platnenih vrećica ima daleko snažniji negativni utjecaj na ozon od ostalih vrsta dok bi, kad bismo taj faktor izvadili iz jednadžbe, za učinak na okoliš bilo dovoljno da svaku od njih nosimo najmanje 52 puta.
Rješenje, podsjeća CNN na temelju danskog istraživanja, jest maksimalan broj puta iskoristiti svaku "alternativnu" vrećicu koju čovjek posjeduje jer postojeći podaci na globalnoj razini pokazuje da model kojeg trenutno koristimo - a to je zabrana tankih plastičnih vrećica - jednostavno nije uspješna.
Nakon što su lake plastične vrećice 2022. godine zabranjene u New Jerseyju, službe za dostavu jednostavno su se prebacile na one deblje koje sada imaju još veći negativni utjecaj na okoliš.
U Velikoj Britaniji pak Greenpeace procijenjuje kako su supermarketi tijekom 2019. godine prodali 1.58 milijardi debljih plastičnih vrećica - dakle njih 57 po kućanstvu odnosno više od jedne tjedno, što je u odnosu na godinu ranije porast od 4.5 posto.
"Ako nam kompanije sada naprosto prodaju deblje plastične vrećice umjesto tankih, onda bih rekla da baš i nismo uspjeli", kaže Judith Enck, predsjednica neprofitne udruge Beyond Plastics.
Kad su u pitanju procjene o utjecaju kojeg na okoliš imaju vrećice, CNN podsjeća da to ovisi o mnogim faktorima među kojima su i materijal od kojih su napravljene, težina kao i tehnološki proces na temelju kojeg su nastale, a deblja plastična vrećica napravljena od istog materijala kao i ona tanka zapravo imaju duplo veći negativni utjecan na okoliš, osim ukoliko se ne koristi više puta.
U međuvremenu, platnene vrećice postale su neka vrsta jeftinog statusnog simbola - brendovi uz pomoć njih fingiraju ekološku osviještenost iako uzgoj pamuka zahtijeva jako puno resursa, posebno vode, pesticida i gnojiva koji potom ulaze u zemlju te u konačnici emitiraju staklenički plin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....