Brzo pronalaženje i izoliranje novih slučajeva zaraze koronavirusom putem testiranja i praćenja kontakata bit će ključ uspjeha ili neuspjeha u sljedećoj fazi pandemije, kazao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell u intervjuu za The Local.
- Kad uđemo u drugu fazu, ključno će biti brzo pronalaženje potencijalnih novih žarišta, kazao je Tegnell.
Od ožujka je postalo jasno da se virus širi ili slučajnim uzorkom ili putem žarišta zbog čega je iznimno važno da se ta žarišta čim prije identificiraju i saniraju.
- To znači da je jako važno imati brze testove i da se kontakti zaraženih moraju brzo pronaći kako bi se doznalo razvija li se negdje žarište, kaže Tegnell.
Tegnellov poziv za što većim brojem testiranja uslijedio je nakon dramatičnog smanjenja obavljenih testova u Švedskoj u posljednjih nekoliko tjedana od čak 34 posto, odnosno sa 79.811 posljednjeg tjedna lipnja, pa do 52.959 prije pretprošli tjedan.
U isto vrijeme, Agencija za javno zdravlje Švedske, 20. srpnja je objavila da bi u budućnosti i sami zaraženi Šveđani mogli pomoći u pronalaženju svojih kontakata, umjesto da to rade zdravstveni djelatnici ili epidemiolozi.
Tegnell kaže i kako su prekretnica bila tri tjedna u srpnju tijekom kojih je on bio - na godišnjem odmoru.
- Kad sam otišao, bili smo na tom svojevrsnom platou. No, tijekom ta tri tjedna, počeo je taj rapidni pad broja novozaraženih. A zašto se to dogodilo baš tada i zašto je to bilo tako naglo i brzo, teško nam je potpuno shvatiti.
Kazao je i kako mu se čini da taj nagli pad broja zaraženih nije povezan s ljetnim praznicima ili mjerama koje su provodili zdravstveni djelatnici.
- Bilo je to nakon završetka škole i negdje na polovini godišnjih odmora većine Šveđana, kazao je Tegnell. - Vjerujemo da je to na neki način povezano s povećanim brojem imunih ljudi u populaciji, no koliko je to značajno, zapravo ne znamo.
Švedska je krajem svibnja imala najveći na svijetu broj umrlih u odnosu na broj stanovnika u sedmodnevnom prosjeku. Odonda, sedmodnevna stopa umrlih pala je sa šest na samo 0,28 slučajeva na milijun stanovnika, pokazuju podaci na OurWorldInData.
Prema najnovijim podacima, dosad je korona u Švedskoj odnijela 5.763 života, gotovo pet puta više nego u Danskoj, Norveškoj i Finskoj zajedno. No, Tegnell tvrdi da je veliki pad broja zaraženih u srpnju pokazao da je švedska strategija, koja ne uključuje potpuno zatvaranje gospodarstva, na neki način uspjela. Istovremeno, porast broja slučajeva u drugim europskim državama dovodi u pitanje hoće li one biti u stanju držati te brojke na niskim razinama kao što su bile tijekom lockdowna.
- Podaci u Švedskoj pokazuju da možete doći do rapidnog pada broja zaraženih i bez lockdowna. Kakva će situacija biti dugoročno još ne znamo, mislim da je sada sve još neizvjesnije nego što je bilo prije, kaže Tegnell koji se pohvalio da je, nakon početne katastrofalne greške s preblagim mjerama u domovima za starije, situacija u tim ustanovama puno bolja.
- Gotovo da nemamo novih slučajeva u domovima, a to smo postigli i puno prije ovog znatnog pada novozaraženih tako da je to dokaz da je moguće, čak i u provedbi strategije poput naše, u velikoj mjeri držati virus izvan domova, izjavio je.
Priznao je da je proteklog tjedna ipak došlo do blagog porasta novozaraženih, posebice u mlađoj populaciji.
- Da, imamo mali porast kod osoba od 19 do 30 godina starosti, ali to imate i u drugim europskim državama, iako kod nas ne u tolikoj mjeri i čini mi se da se možemo nositi s tim.
Tegnell ne očekuje da će Švedsku pogoditi drugi val pandemije, barem ne u razmjerima koji su viđeni u travnju i svibnju. - Čini mi se da će najvjerojatniji scenarij biti da će se virus širiti među populacijom, ali nižim intenzitetom, nadam se nižim nego što je to sad slučaj. Ali opet, uvijek postoji rizik od izbijanja žarišta. Ne vjerujem da ćemo imati baš velika žarišta, ali vjerojatno će biti nekih klastera koje sada vidimo i u drugim državama. Stoga mislim da je vrlo važno da sve naše regije budu dobro pripremljene za brzu identifikaciju i sanaciju tih žarišta kako se zaraza ne bi dalje širila, pojasnio je i dodao da bi u takvim situacijama eventualno strože mjere bile uvođene isključivo na lokalnim razinama, nikako ne na razini čitave Švedske.
- Mislim da će lokalne mjere biti budućnost u mnogim državama. S obzirom da smo dosad ustanovili da je ova zaraza prilično lokalnog karaktera, nema puno smisla uvoditi u takvim situacijama restrikcije koje bi utjecale na cijelu državu, kazao je.
Ipak, do daljnjega ne misli ukidati zabranu okupljanja više od 50 osoba kao ni zabranu svih posjeta u domovima za starije. Kaže da mu je cilj na snazi držati mjere koje mogu opstati sve do kraja pandemije, a ne stalno mijenjati pravila jer to, kaže, samo stvara bespotrebnu pomutnju.
- Vjerujemo da popuštanje pa postrožavanje mjera zapravo može samo poljuljati povjerenje javnosti u njih i u konačnici imati puno više negativnih posljedica, istaknuo je.
Na pitanje što smo od početka pandemije naučili o koroni, Tegnell kaže da su doktori prije svega postali svjesni razmjera posljedica koje kod pojedinih pacijenata bolest može izazvati.
- Mislim da je jedna od ključnih stvari koje smo postali svjesni da je ovo krajnje nepredvidljiva zaraza, i kad je riječ o načinu njezina širenja i kad je riječ o oboljenjima koje virus izaziva. Pokazala nam je da može izazvati čitav niz simptoma i problema, što i nije bilo tako očito u ožujku, izjavio je.
Osvrnuo se i na rezultate istraživanja Karolinska instituta objavljenog krajem lipnja koji pokazuju da bi broj ljudi koji su preboljeli koronu možda mogao biti i dvaput veći od broja onih koji su bili pozitivni na testiranju na antitijela, s tezom da su oni bez antitijela razvili imunost putem T-stanica. Njemu je sumnjiv uzorak koji je korišten u tom istraživanju, kaže da nije bio dovoljno reprezentativan.
- Čini mi se da je problem pronaći dobar uzorak u populaciji jer imate dramatično različite razine stečenog imuniteta kod različitih dobnih skupina ili u različitim dijelovima Stockholma itd. Tako da kod jedne grupe pronađete 4-5 posto, a kod druge 25 posto ljudi s nekom formom imuniteta. Činjenica da nismo u stanju doznati pravo stanje imunosti u populaciji meni predstavlja sve veću frustraciju, kaže.
Dodaje i da, ako pad epidemijske krivulje u srpnju reflektira porast imuniteta, a ne neki drugi, zasad neidentificirani faktor, onda bi to značilo da je Švedska postigla značajno veću razinu imuniteta.
- Podaci još nisu dovoljno pouzdani, ali to bi značilo da imamo negdje između 20 i 30 posto imunih, na nekim područjima možda i malo više, ali to je samo moje nagađanje, zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....