Švedska znatno povećava vojsku i proračun za obranu: Ne možemo isključiti oružani napad na zemlju

'Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku,' rekao je švedski ministar obrane Peter Hultqvist predstavljajući novu vojnu strategiju zemlje. Koja podrazumijeva povećanje potrošnje za izbore od 40% u sljedeće četiri godine. Riječ je o 2,6 milijardi eura kojima će se ojačati sve grane i rodovi vojske.

“Ovaj prijedlog treba gledati u sklopu sveukupnog pogoršanja sigurnosne situacije u švedskom susjedstvu i u Europi. Švedska će biti pogođena ako u našem susjedstvu izbije kriza ili oružani sukob”, rekao je ministar Hultqvist. I da ne bude dvojbi, ministar je rekao kako se Švedska suočava sa situacijom u kojoj je ruska strana pripravna upotrijebiti vojna sredstva da ostvari političke ciljeve, navodeći pritom primjer ruske agresije na Gruziju i Ukrajinu. I to stvara novu geopolitičku stvarnost.

“Sve je ovo ključno za provedbu povećanja sposobnosti u vojnoj i civilnoj obrani koju Vlada smatra potrebnom. Bit je da i dalje možemo ostvarivati svoj suverenitet u sve složenijoj sigurnosnoj stvarnosti,” dodao je ministar obrane Hultqvist. Vlada u strategiji ocjenjuje da bi napad, ako do njega dođe, vjerojatno počeo napadima na važne civilne i vojne ciljeve, sabotažom i "likvidacijom ključnih ljudi". Čitav će teritorij "biti pogođen intenzivnim borbenim aktivnostima s velikim posljedicama lokalno i regionalno", stoji u dokumentu.

Politički je interesantno da je u Švedskoj na vlasti lijevo-zelena vlada. Zelene su stranke ranije bile poznate kao velike protivnice ulaganja u vojne kapacitete. No, kako su se približile vlasti i zbog promjene geopolitičkog okruženja, postale su realni politički akteri koji odgovorno pristupaju sigurnosti zemalja u kojima su na vlasti.

Ova će neutralna zemlja, sukladno novim okolnostima, povećati broj vojnika s 60.000 na 90.000. Obavezna vojna služba je obnovljena 2017. godine (bila je ukinuta 2010. godine), a zbog ruskih agresivnih aktivnosti u Baltičkom moru godinu dana kasnije Švedska je ponovno otvorila svoju vojarnu na strateškom otoku Gotland koji je smješten između Švedske i Finske te Estonije, Latvije i Litve, ali i ruske enklave Kalinjingrad. I na morskom putu do Sankt Peterburga. S tog se otoka vojska povukla 2005. godine.

Prošli je mjesec Švedska prosvjedovala u Moskvi zbog dva ruska ratna broda koji su ušli u njezine teritorijalne vode bez najave, a uleti ruskih borbenih zrakoplova u švedski zračni prostor su redovita pojava.

Švedska je, nakon ruske aneksije Krima, prekinula svoju politiku smanjenja vojnog proračuna koja je trajala od pada Berlinskog zida. Ministar Hultqvist je upozorio da će obnova vojnih kapaciteta biti dugotrajan proces te se požalio da je prijašnje “razoružanje bilo otišlo predaleko” te poručio budućim liderima da ne ponove tu pogrešku kako bi zadržali stabilnost.

Švedska je već bila kupila američki proturaketni sustav Patriot i proteklih je godina snažno povećala svoju suradnju s NATO-m. Samo dan prije objave povećanja izdavanja za vojsku, ministar Hultqvist je u Stockholmu primio generala Jörga Vollmera, zapovjednika NATO-vog zapovjedništva savezničkih združenih snaga Brunssum, Nizozemska. Švedska nije članica Saveza, kao ni Finska. Ali te dvije zemlje jačaju svoju suradnju i suradnju s NATO-m.

Moskva je, kad je došlo do jačanja Švedske sa Sjevernoatlantskim savezom, objavila da bi ulazak Stockholma u NATO bio casus belli, povod za rat.