Švedska vlada ne planira održati referendum ako se parlament odluči za članstvo u NATO-u, rekla je u četvrtak premijerka Magdalena Andersson.
Ruski napad na Ukrajinu primorao je Švedsku i Finsku da razmotre svoje politike vojne neutralnosti kao najbolji način održavanja nacionalne sigurnosti, a obje će zemlje u idućim tjednima odlučiti o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.
Andersson smatra kako je referendum „loša ideja“. „Mislim da to nije primjereno pitanje za referendum“, rekla je socijaldemokratkinja.
"Postoji puno informacija o nacionalnoj sigurnosti koje su povjerljive, a o takvim važnim pitanjima ne može se odlučivati na referendumu i one se ne mogu staviti na stol".
Švedski parlament trenutno razmatra sigurnosnu politiku, a konačno izvješće očekuje se sredinom svibnja. Socijaldemokrati premijerke istovremeno odlučuju hoće li odustati od svojih prigovora članstvu u NATO-u.
Većina u parlamentu želi pridruživanje Švedske savezu, pa se vladajući socijaldemokrati smatraju najvećom preprekom da se to i ostvari. Oni u Riksdagu imaju 100 od ukupno 349 zastupnika.
Čelnik Umjerenih, najveće oporbene stranke, također odbacuje ideju referenduma.
"Birači nisu naivni oko Rusije“, rekao je Ulf Kristersson za novine Aftonbladet ranije ovaj tjedan, u raspravi s čelnicom Lijeve stranke Nooshi Dadgostar.
"Vrlo je jasno da su švedski birači shvatili što se dogodilo 24. veljače te su donijeli svoje zaključke".
Dadgostar, čija se stranka protivi članstvu u NATO-u, rekla je za iste novine da bi Šveđani trebali odlučivati o tome na biralištima.
"Ovo mora ići pred birače, mora postojati vrlo snažna demokratska podrška tom pitanju", naglasila je.
Švedsku u rujnu čekaju parlamentarni izbori. Anketa koju je 20. travnja objavila agencija Demoskop pokazala je da 57 posto Šveđana podržava članstvo u NATO-u, što je rast s 51 posto koliko ih je bilo u ožujku.