Rusija, doznaje The Washington Post, nije tražila oružje od Narodne Republike Kine. Kineski izvor koji je to potvrdio odbio je komentirati je li Rusija zatražila neku drugu pomoć koja bi se mogla koristiti u vojnim operacijama, uključujući tehnologiju ili bilo kakvu opskrbu. To je bilo jedno od važnih pitanja u odnosima Pekinga i Moskve u svjetlu pozicioniranja najmnogoljudnije zemlje na svijetu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
To je potvrdio i američki državni tajnik Antony Blinken, koji je u srijedu izjavio kako SAD nije opazio nijedan "sustavni pokušaj" Kine s ciljem da pomogne Rusiji izbjeći sankcije ni joj pruži bilo kakvu znakovitu vojnu pomoć.
NR Kina je nakon početka ruske agresije zauzela stav prema kojem ne osuđuje Moskvu. Sankcije nametnute Rusiji smatra pogrešnima i štetnima, ali je indikativno da ih se pomno pridržava i to traži od tvrtki u državnom vlasništvu zbog straha da bi se mogle naći u situaciji da ne mogu pristupiti svjetskom financijskom sustavu.
Manevarski prostor
WP prenosi da je Moskva u najmanje dva navrata tražila od Pekinga nove oblike ekonomske podrške koji su se odnosili na "trgovinske obveze" iz doba prije 24. veljače, kad je počela invazija na Ukrajinu. Riječ je bila, prenose izvori američkog dnevnog lista, o financijskoj i tehnološkoj podršci, na što NR Kina nije reagirala pozitivno. "Kina je jasno iznijela svoj stav o situaciji u Ukrajini i o nezakonitim sankcijama protiv Rusije", rekla je za WP osoba u Pekingu upoznata s raspravama. "Razumijemo nevolje (Moskve), ali ne možemo zanemariti vlastitu situaciju u ovom dijalogu. Kina će uvijek djelovati u najboljem interesu kineskog naroda", glasio je odgovor.
Izvori dnevnog lista navode kako u kineskom vodstvu nisu očekivali da će rat ući u četvrti mjesec, što je još jedna potvrda ranije teze da je kineski predsjednik Xi Jinping znao da će Rusija napasti Ukrajinu, ali je vjerovao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će sve završiti brzo i na korist obiju zemalja. Zbog toga se sada u kineskom političkom vrhu mnogi usuđuju čak prozivati Xija. Izvor iz Pekinga navodi da je Moskvi u više navrata sugerirano da bi prekid ratnih operacija omogućio NR Kini više manevarskog prostora za zaobilaženje sankcija i jačanje poslovnih veza unutar Rusije nakon egzodusa stranih tvrtki.
"Kina pokušava javno signalizirati neutralnost i ne biti financijski ugrožena kad je riječ o odnosima s Rusijom", rekao je američki dužnosnik. "Mnogi od tih ciljeva su kontradiktorni. Teško ih je istovremeno ispuniti", zaključio je.
"Kina i Rusija već dugo održavaju normalnu suradnju u ekonomiji, trgovini i energetici. Problem nije u tome tko će pomoći Rusiji da zaobiđe sankcije, već u tome što je normalna ekonomska i trgovinska razmjena između Rusije i Kine nepotrebno oštećena", rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu.
Izbjegavanje sankcija
Blinken je vezano uz to rekao da Peking prati odlazak velikih kompanija iz Rusije te da i tu varijablu mora ukalkulirati u rizike odnosa.
Peking nastavlja ekvilibrirati nastojeći svakako izbjeći proširenje sankcija na svoje ekonomske kapacitete i istodobno čuvajući stratešku suradnju s Rusijom, koja je jedan od ključnih saveznika u suprotstavljanju Zapadu na globalnoj razini. Zato nisu prestali radovi na ruskim investicijama u NR Kini kao što je cjevovod koji će godišnje isporučivati 18,9 milijardi kubičnih metara plina. No, to neće moći nadoknaditi očekivani gubitak europskog tržišta jer samo Sjevernim tokom 1 godišnje prolazi 55 milijardi kubičnih metara plina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....