Sjedinjene Američke Države, Egipat, Katar, Ujedinjeni narodi, Fatah... Čini se kako se broj posrednika u mirovnim pregovorima između Izraela i Hamasa iz dana u dan povećava, a svaki od koncilijatora ima svoj vlastiti interes u postizanju dogovora između dviju zaraćenih strana. Istodobno, unutar Hamasa došlo je do svojevrsnog raskola jer članovi političkog krila terorističke organizacije vode odvojene razgovore o okončanju rata, koji navodni nisu po volji Hamasovom vojnom krilu u Gazi.
S jedne strane je tu Husam Badran, član Hamasovog politbiroa sa sjedištem u Dohi, koji ovih dana vodi razgovore sa suparničkom skupinom Fatah o mogućem zajedničkom upravljanju Gaze i Zapadne obale nakon završetka rata. Fatah je najjača vojno-politička organizacija unutar Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), višestranačke političke organizacije osnovane s ciljem stvaranja palestinske države.
Nakon potpisivanja sporazuma iz Osla, nastala je Palestinska samouprava (PA), entitet koji je upravljao dijelovima Zapadne obale i Pojasa Gaze. Fatah danas vodi Palestinsku samoupravu i upravlja dijelom Zapadne obale, ali je izgubio kontrolu nad Pojasom Gaze, koja je završila u rukama Hamasa 2006. godine.
Dok politički čelnici Hamasa sada tvrde da žele uspostaviti neku vrstu odnosa s Fatahom i čak se potencijalno pridružiti PLO-u, vojno krilo Hamasa sa sjedištem u Gazi ne slaže se s tom idejom. Kako saznaje WSJ, Hamasovi politički lideri su u Kataru posljednjih nekoliko dana vodili razgovore s visokim dužnosnikom Fataha Husseinom Al-Sheikhom, bivšim šefom Fataha u Gazi Mohammedom Dahlanom i bivšim palestinskim premijerom Salamom Fayyadom. Vojni čelnici Hamasa u Gazi su oštro reagirali na "omekšavanje" političke frakcije, tvrdeći da rat još nije izgubljen i da je prerano za kompromise.
Razmjena taoca
Unatoč tom upozorenju, politički čelnici Hamasa nastavljaju voditi pregovore u nekoliko smjerova. Osim s Fatahom, ušli su i u razgovore s egipatskim dužnosnicima. Lider političkog vodstva Hamasa Ismail Haniyeh u Kairu se sastao s Abbasom Kamelom, šefom egipatske obavještajne službe i ostalim egipatskim dužnosnicima. Nakon posjeta Egiptu, Haniyeh je otkrio glavni zahtjev za bilo kakav novi dogovor Izraela o razmjeni taoca.
Hamas inzistira na puštanju trojice najviših palestinskih čelnika: Marwana Barghoutija, Ahmeda Saadata i Abdullaha Barghoutija. Egipat i Katar nadaju se da će biti ključni medijatori u prekidu vatre između Izraela i Hamasa i oslobađanju talaca. Arapskim zemljama je u cilju koordinirati napore u mirovnim pregovorima jer bi izraelsko-arapski savez i jedinstvo među saveznicima značilo bolju poziciju u regiji u trenutku kad prijetnje iz Irana nastavljaju rasti.
SAD ima slične prioritete u posredovanju između Izraela i palestinskih militanata – želi zaustaviti širenje iranskog utjecaja na regiju. Zbog toga Washington vrši pritisak na izraelske i palestinske čelnike da počnu razmišljati o tome što će se dogoditi nakon završetka sukoba u Gazi. Neke od opcija koje se trenutačno razmatraju su slanje multinacionalnih mirovnih snaga u opkoljenu enklavu, uključujući snage arapskih nacija, što Hamas i PA odbijaju.
Druga opcija koju SAD svesrdno zagovara je revitalizirana Palestinska samouprava s vlastitim snagama sigurnosti, koja će postati partner Izraelu za pregovore o rješenju s dvije države. No, Izrael se protivi toj ideji i rekao je da će blokirati svaki pokušaj ponovnog uspostavljanja PA u palestinskoj enklavi.
Blokiranje rezolucije
Nakon nekoliko dana odgode glasanja i intenzivnih pregovora kako bi se izbjegla prijetnja američkog veta, Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je u petak ublaženu rezoluciju koja poziva na korake za omogućavanje "sigurnog, neometanog i proširenog humanitarnog pristupa" Gazi i "uvjete za održivi prekid" borbi.
Glasovanje za usvajanje rezolucije, koja poziva na stanke u ratu, oslobađanje svih taoca koje drži Hamas i dopremanje više pomoći u Gazu, nekoliko je puta odgađano, a Sjedinjene Američke Države su već stavile veto na dvije prethodne rezolucije UN-a o prekidu vatre.
Kako saznaje NYT, američki dužnosnici bili su zabrinuti zbog jednog dijela u rezoluciji, koji zahtijeva uspostavljanje nadzornog sustava UN-a za provjeru isporuka pomoći u Gazu. Izrael je apelirao na SAD da odbaci takav sustav nadzora jer u tom slučaju Izrael više ne bi mogao kontrolirati teret koji ulazi u palestinsku enklavu, tvrdeći kako bi se isporuke pomoći mogle koristiti za krijumčarenje oružja Hamasovim teroristima.
Izrael je vjerojatno sve više frustriran jer ni nakon 10 tjedana nije uspio locirati predvodnike napada. Unatoč ofenzivi u kojoj su izraelske snage sravnile sa zemljom brojne prenapučene četvrti u Pojasu Gaze i bogatoj nagradi od 200 tisuća dolara za informacije o članovima vojnog krila terorističke organizacije, nisu ništa bliže podatku o lokaciji na kojoj se nalazi šef Hamasa u Pojasu Gaze Yahya Sinwar i njegovi najbliži suradnici.