Nedjeljni sastanak sudionika ovogodišnje UN-ove klimatske konferencije COP28 bio je prilično sumoran nakon što su znanstvenici okupljenim nacijama objavili da je manje-više jasno da svijet neće ispoštovati cilj postavljen u Parizu 2015. godine i globalno zagrijavanje zadržati do 1,5 celzijevih stupnjeva.
Znanstvenici su u Dubaiju, ovogodišnjem domaćinu globalnog sastanka, predstavili godišnje izvješće o glavnim znanstvenim zaključcima u prošloj godini.
Znanstvene organizacije Future Earth and Earth League i World Climate Research Programme od 2017. svake godine predstavljaju izvještaj na konferenciji članica UN-ove okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC).
Glavni ovogodišnji zaključak je da postaje jasno da će svijet prijeći "crvenu liniju" i zagrijati se za više od 1,5 celzijevih stupnjeva. "Minimalizacija magnitude i trajanja prelaska te granice je ključna", poručili su znanstvenici. Prema njima, brzo i kontrolirano dokidanje korištenja fosilnih goriva nužno je za postizanje cilja postavljenog Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine.
Za učinkovito uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere potrebne su "robusne političke mjere", a znanstvenici smatraju da je oslanjanje na prirodne "usisavače" ugljika nepouzdana strategija jer je upitno koliko će moći pridonositi toj metodi eliminacije stakleničkih plinova u budućnosti. Šume i močvare mogle bi, kako se svijet bude zagrijavao, gubiti efikasnost u upijanju ugljika, zbog čega će u atmosferi zaostajati onečišćenje.
Topljenje ledenjaka
Znanstvenici su pred okupljenim delegacijama govorili i o ubrzanom topljenju ledenjaka te kako će sve veći problem predstavljati tzv. združeni događaji kada se više nepovoljnih elemenata stapa u "savršenu oluju".
U izvještaju se također govori o poveznici klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, ulozi prehrambenih sustava u smanjenju emisija te kako će dio svjetskog stanovništva biti "imobiliziran" zbog globalnih promjena te neće moći pobjeći od posljedica. Znanstvenici su isticali potrebu za pravednošću i potrebom da prilagodba na promjene bude jednako dostupna svima.
Alarmantna točka
Ipak, najalarmantnija je prva točka - ona da svjetske ekonomije nisu uspjele ograničiti rast globalnih temperatura. A prema nedavnim studijama do ruba ćemo doći za šest godina, odnosno do kraja desetljeća. Međutim, nije svejedno koliko će se granica prijeći i koliko će dugo trajati "život u crvenom". Jasno je da će se svijet suočiti s ekstremnim vremenskim fenomenima, problemima s hranom i zdravstvenim krizama koje će donijeti "novo vrijeme".
Ostvariti cilj u teoriji je moguće, ali to bi značilo radikalno smanjenje emisija od 42 posto i postizanje "nulte stope emisije do sredine stoljeća", piše Politico. "Čak i tada uspjeh nije siguran. Javna je tajna već sada da ćemo teško uspjeti zaustaviti se na rubu", rekao je Nico Wunderling, znanstvenik na Postdamskom institutu za istraživanje učinka klime u Njemačkoj, jedan od autora izvještaja.
"Rasprava o 1,5 stupnjeva mora ostati u centru Pariškog sporazuma", poručio je Wunderling. Zbog toga će se napori za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere morati brzo pojačati.
To uključuje sve, od prirodnih metoda poput sadnje šuma do gradnje divovskih usisavača ugljika koji izravno iz zraka uklanjaju onečišćenje, uz pretpostavku da se tehnologija može unaprijediti do te mjere da radi u takvom opsegu, piše Politico i dodaje da neki sektori ne mogu tako lako odustati od trošenja fosilnih goriva, ali da će se upotrebom tehnologije morati neutralizirati njihove emisije.