Kada žena čije se bogatstvo procjenjuje na desetak milijardi dolara, koja nosi prezime prezrene bankarske dinastije Rothschild, koju danas podržava papa Franjo, a prije se družila s osramoćenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, odjednom kaže da nam danas treba "drugačiji, uključiviji kapitalizam", mnogima je to znak za uzbunu.
Zašto Lynn Forester de Rothschild, jedna od najbogatijih žena svijeta, udovica s bankarskim milijardama i važnim poznanstvima, želi drugačiji kapitalizam od onoga u kojem živi kao bubreg u loju?
Naime, 69-godišnja udovica nedavnog preminulog Evelyna Roberta de Rothschilda, milijardera i bankara o čijoj obitelji i danas kolaju teorije zavjera - poput one da "su bogati Židovi koji upravljaju svjetskim događajima" - nedavno je osnovala tzv. Vijeće za uključivi kapitalizam. Neformalna je to organizacija za "unapređenje ekonomske i socijalne pravde", kaže ona uvjerena da "kapitalizam dovodi do ekonomskog očaja".
"Natezanje između moćnog privatnog kapital i javnog dobra dovelo je do društvenih podjela i ekonomskog očaja. Naša je misija iskoristiti privatni sektor za stvaranje uključivijeg, održivijeg i pouzdanijeg gospodarskog sustava", objašnjava.
Međutim, mimo tih floskula nije jasno kako aristokratkinja Lynn Forester de Rothschild planira postići taj uključivi kapitalizam s ljudskim licem.
Na web stranici Vijeća za uključivi kapitalizam stoji njezina slike s papom Franjom. Na slici u krugu još hrpa sumnjivih tipova poput čelnika američke kemijske korporacije DuPont, poznate po trovanju okoliša i zataškavanju, ili šef multinacionalne financijske korporacije Visa, čija se vrijednost procjenjuje na 500 milijardi dolara. Oni bi nas trebali spasiti od nejednakosti.
U odjeljku ‘O nama‘ opet hrpa općih pojmova: mi podržavamo univerzalni pristup energiji i svijet s nula karbonskih emisija, podržavamo izgradnju otpornih zajednica, suradnju i transparentnosti tijekom cijelog procesa. Ali, što konkretno? Kakvog procesa, kakvih zajednica? Nitko ne zna.
A tu je još i sumnjiva mreža poznanstava. Činjenica da je lady Rothschild navodno stara prijateljica Jeffreyja Epsteina, milijardera uhićenog za seksualno iskorištavanje i trgovinu djecom, da je supruga bankarskog tajkuna Rothschilda upoznala na konferenciji Bilderberg, da su se oženili i medeni mjesec proveli kod Clintonovih (za koje također kruži urota da su dio Epsteinovog pedofilskog kruga).
No, opravdano se pitaju neki: kako to da milijarderka, koja bi udobno mogla živjeti na otmjenom imanju Ascott, pitoresknom nasljedstvu pokojnog supruga, odjednom želi pokrenuti ekonomsku revoluciju. I nisu svi uvjereni u njezine dobre namjere. Britanski istraživački novinar Nafeez Ahmed, recimo, opisuje tu kapitalističku inicijativu ne kao inkluzivnu, nego kao trojanskog konja, metodu umrtvljivanja globalne pobune protiv kapitalizma. Neki drugi kritičari također misle da je ‘uključivi kapitalizam‘ samo kozmetika, uljepšavanje kapitalističkog sustava koji i dalje proizvodi nejednakosti.
S druge strane, ima i onih uvjerenih da lady Rothschild ima plemenite namjere. Da Lynn Forester, rođena u New Jerseyju, u skromnoj obitelji, "mršava, plava djevojka niotkuda", kako se opisala, nije rođena milijarderka, nego ‘stvorena‘. Tri puta se udavala, svaki put za dobrostojećeg partnera, prvi put za fakultetskog kolegu s obiteljskim vezama u njujorškim financijskim kruhovima, onda za njujorškog političara i biznismena, a na kraju za britanskog bankarskog mogula Rothschilda, koji je usput lani preminuo u 91 godini.
Njezina umreženost i poznanstva, kažu podržavatelji, mogu ići na drugu stranu ‘crony‘ kapitalizma. Da može velike korporacije i njihove lidere lakše privoljeti na neke promjene svjetonazora. Slušajući neke njezine intervjue, u kojima zvuči kao socijalistica, to bi moglo biti istina.
"Najbogatijih 0,1 posto kontrolira novca koliko preostalih 90 posto najnižih. Čak 40 posto ljudi nema 500 dolara za krizne situacije. Je li onda iznenađenje da većina Amerikanaca ne vjeruje da sustav funkcionira? Meni se čini kao racionalna reakcija", rekla je za Fast Company.
Čovjek bi rekao da sluša Bernieja Sandersa kada Rotschild govori da je omjer plaće direktora u odnosu na radnika prije bio 25 naprema jedan, a danas 320 prema jedan. Međutim, opet, na pitanje novinara New York Timesa u nedavnom intervjuu - kako pomiruje kritiku svoju kapitalizma s činjenicom da u odboru njezine inicijative sjede perjanice ‘Gordon Geeko‘ kapitalizma - revolucionarka iz njujorškog Upper East Sidea ne daje konkretan odgovor.
"Ulagači moraju pronaći nove poluge stvaranja vrijednosti i aktivno sudjelovati s tvrtkama koje se transformiraju u velikom obimu kako bi postale čišće i inkluzivnije. Vjerujem mnogim milijarderima da će to učiniti", kaže ona naivno.
Osim toga, lady Rothschild je ovaj tjedan bila i jedna od sudionica britanskog Al Summita u Londonu. Ni tu nije imala ništa više nadahnuća zauzimajući apokaliptični stav da se te tehnologije trebamo čuvati: "želimo uspostaviti ‘zaštitne ograde‘ koje bi nas zaštitile od nove Al tehnologije".
Na istom summitu bio je i Elon Musk, milijarder, izvršni direktor Tesle i X-a, koji je dao svoju prognozu radničke utopije. Kaže Musk, poznat po kojekakvim izjavama, da će "AI stvoriti situaciju u kojoj nijedan posao neće biti potreban", da će ljudi " imati posao ako ga želite imati zbog osobnog zadovoljstva", ali da bi "umjetna inteligencija mogla preuzeti sve".
Zanimljivo inkluzivnom kapitalizmu lady Rothschild to ne odgovara, ona bi radnike od tog opasnog AI zaštitila ogradama. Ili možda dioničare i milijardere starog svijeta?