VLADAVINA PRAVA

Sud EU: Poljskoj i Mađarskoj moći će se uskraćivati novac iz fondova

Veliki je ovo udarac za Orbána i za poljsku vladu te pobjeda država koje su se zalagale za to da novac iz EU ne dođe onima koji krše temelje i standarde Unije

Već dulje od dvije godine Mađarska je u sukobu s institucijama EU u Bruxellesu zbog brojnih zakonskih izmjena koje EU vidi kao kršenje načela vladavine prava

 Attila KISBENEDEK/AFP

Mehanizmi za uvjetovanje sredstava iz fondova EU poštovanjem načela vladavine prava legalni su i mogu se primijeniti. Tako je odlučio Sud Europske unije u srijedu odbacivši zahtjeve Poljske i Mađarske da te mehanizme proglasi nezakonitima. Veliki je ovo udarac za mađarskog premijera Viktora Orbána, ali i za poljsku vladu koja je na sudu pokušala usporiti te mehanizme uvjetovanosti nakon što ih nije uspjela zaustaviti u Vijeću Europske unije. S druge strane, to je pobjeda onih država koje su se zalagale da novac iz EU ne dođe u ruke onim vladama koje krše temelje i standard na kojima je izgrađena EU, a vladavina prava, neovisnost sudstva su glavni.

Ovom sudskom odlukom ukinuta je i zadnja prepreka da Europska komisija uskrati korištenje fondova iz proračuna EU. Sada se pritisak, osim na Poljsku i Mađarsku koje bi trebale poštovati odluku suda jer je ona konačna, prebacuje na Europsku komisiju. Iz Europskog parlamenta, koji je snažno zagovarao ove mehanizme uvjetovanosti, poručili su kako vjeruju da je Komisija na vrijeme pripremila sve kako bi odmah mogla i djelovati. Ovi mehanizmi odavno su usvojeni, ali su se države članice dogovorile da se primjena odgodi do odluke Suda EU. Takav je stav imala i Hrvatska. Sada, nakon sudske odluke, nema više prepreka za Europsku komisiju u korištenju te mogućnosti.

Pozdravlja odluku

Mađarska i Poljska smatrale su da se ovim mehanizmima krše osnivački ugovori EU i ukida pravna predvidljivost za države članice. No Sud EU smatra da je regulativa usmjerena prema zaštiti proračuna EU i da je poštovanje europskih vrijednosti uvjet za uživanje prava koja jamče temeljni ugovori EU.

No Komisiji se, očito, ne žuri, a razlog može biti i pokušaj dobivanja na vremenu kako se uskraćivanje novca Mađarskoj ne bi tumačilo kao utjecaj na tamošnje izbore koji se održavaju za nešto više od mjesec dana.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije ostala na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta kako bi sudjelovala u raspravi o ovom pitanju, nego je to prepustila povjereniku za proračun Johannesu Hahnu. Ona je u priopćenju rekla kako pozdravlja odluku Suda EU, ali da će Komisija usvojiti smjernice kojima će pojasniti dalje postupke.

- Kada uvjeti iz regulative budu ispunjeni, mi ćemo djelovati odlučno - rekla je von der Leyen. Europska komisija smatra da ova odluka Suda EU potvrđuje legalnost mehanizma uvjetovanja i najavila da će detaljno proučiti argumentaciju kojom se sud koristio. Odluka je na linijama koje su Europska komisija, Vijeće, Parlament i 10 država članica branili pred sudom. Komisija vidi to kao sredstvo zaštite interesa građana i novca poreznih obveznika.

Mađarska i Poljska već su kritizirale odluku Suda EU. Glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller rekao je da "ova odluka, nažalost, potvrđuje opasnu tendenciju institucija EU da pravne ovlasti prošire iznad Ugovora EU".

Mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga otišla je korak dalje i ovu odluku Suda nazvala "politički motiviranom zbog mađarskog zakona u zaštiti djece".

Uvođenje uvjetovanosti korištenja sredstava iz fondova EU poštovanjem načela vladavine prava bilo je ključno za postizanje kompromisa kad je usvojen višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Države poput Finske, Danske, Nizozemske, Belgije i drugih odbijale su dati pristanak na taj višegodišnji proračun bez jamstva da će EU imati instrumente za sprečavanje zloupotrebe tog novca.

Nisu spomenute

Iako imenom Mađarska i Poljska nisu spomenute u raspravama, one su se s pravom prepoznale kao prve na udaru. Već dulje od dvije godine Mađarska je u sukobu s institucijama EU u Bruxellesu zbog brojnih zakonskih izmjena koje EU vidi kao kršenje načela vladavine prava. Mađarski premijer Orbán pokrenuo je u međuvremenu žestoki sukob s, kako ih on naziva, briselskim birokratima. Njegova stranka nije više članica Europske pučke stranke (EPP), najveće stranke u Europskom parlamentu, kojoj je godinama pripadala. Sada je nove prijatelje našao na krajnjoj desnici. Postupanje Europske unije Orbán naziva "pravnim džihadom protiv Mađarske" i time pokušava mobilizirati svoje građane.

Poljski je slučaj nešto drugačiji od mađarskoga, ali i ta je država na udaru Bruxellesa zbog izmjene zakona o sucima koji, smatra Europska komisija, ugrožava neovisnost sudstva od političkog utjecaja.

Poljska i Mađarska su od svojeg ulaska u EU u svibnju 2004. među najvećim korisnicama sredstava iz kohezijske politike i ukupno iz proračuna EU.

Koliko je to novca za te države, govori i podatak da je Poljska iz višegodišnjeg financijskog okvira od 2014. do 2020. dobila više od 100 milijardi eura, a Mađarska više od 40 milijardi eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2022 13:06